Foto: Shuterstock
Stručnjaci upozoravaju da Srbija ulazi u demografsku krizu bez presedana – broj žena u fertilnom periodu drastično opada...
U periodu između januara i avgusta 2025. godine rođeno je manje beba, nego u istom periodu prošle godine, kada je natalitet u Srbiji bio rekordno nizak.
Gordana Bjelobrk iz Republičkog zavoda za statistiku objašnjava da su pokazatelji da ne postoje osnove za poboljšanje nataliteta. Psihoterapeutkinja Martina Šmitran kaže da vrednosni sistemi starijih i mlađih generacija nisu isti, da su novije gneracije više individualističke.
Ako se nastavi negativan trend prirodnog priraštaja iz proteklih osam meseci, 2025. godina će demografski biti najgora godina u novijoj istoriji Srbije. To bi značilo da bi se u 2025. godini prosečno moglo roditi manje beba nego tokom godina trajanja Balkanskih ratova, Prvog i Drugog svetskog rata, NATO bombardovanja i pandemije virusa korona.
Uzroci demografske katastrofe
Tokom 50-ih godina 20. veka rađalo se više od 150.000 beba godišnje dok je prošle godine u Srbiji rođeno jedva 60.000 beba.
Gordana Bjelobrk, šef odseka za demografiju i statistiku zdravstva RZS, objašnjava da se period posle Drugog svetskog rata zove bejbi bum i da je to „kompenzacioni period na ratna dešavanja“ u celom svetu.
– Trajao je do sredine 60-ih godina 20. veka, posle čega se beleži konstantni pad nataliteta, da bi danas došao do 60.000 živorođenih – kaže Bjelobrk za RTS.
Objašnjava da današnji podaci pokazuju podatke za budući period, odnosno, koliko se smanjila osnova za rađanje u reproduktivnom periodu čoveka.
– Došlo je do promene reproduktivnog ponašanja. Žene su rađale sve manje dece, prosečno oko jednog i po deteta – objašnjava Bjelobrk.
Dodaje da nijedna generacija od 60-ih godina nije obezbedila proširenu produkciju (više od dve bebe po porodici).
– Mi usporavamo ubrzane negativne trendove, ali moglo je biti i gore – kaže šef odseka za demografiju i statistiku zdravstva RZS.
Mi nikada nismo imali starije stanovništvo, objašnjava Bjelobrk drugu stranu činjenice da u Srbiji nikada manje novorođenih.
- Nikada veći udeo stanovništva Srbije onih sa 65 i više nego danas. Mi imamo stanovnika kao početkom 60-ih, ali tada smo bili prosečne starosti 32 godine, a danas smo 44 godine – predstavlja podatke Bjelobrk.
Dodaje da je bilo 2.000.000 žena u fertilnom periodu, dok je danas u tom razdoblju 1.400.000 žena.
- Sve je to uticalo da je danas bude manje dece što je buduća osnova za naredni period – pojašnjava Bjelobrk.
To znači, kaže, da je sredinom 60-ih godina stvorena osnova da 70-ak hiljada žena uđe u fertilni period u jednom ternutku, a da je danas prema današnjim podacima, stvorena osnova za 30-ak hiljada žena da kasnije budu potencijalne majke.
Narcisoidna kultura
Psihoterapeut Martina Kvarantan Šmitran objašnjava da je kolektivna solidarnost pokazana i između 2001. i 2004. godine posle ratova i sankcija tokom 90-ih godina u želji da se društvo regeneriše.
- Danas živimo u sigurnijim vremenima nego što smo nekada živeli, međutim iznutra ne postoji sigurnost – kaže Šmitran precizirajući da govori o milenijalcima i genereciji Zed.
Objašnjava da je kultura danas sasvim drugačija jer su te generacije rođene u digitalno vreme.
- Dok su ranije oslonci bili porodica, religija, tradicija i jasno definisane uloge, danas oni (milenijalci i generacija Zed) moraju više da razmišljaju o individualizmu – kaže psihoterapeutkinja.
Ističe da je izražena narcisistička kultura.
- Ja moram da pre nego što se skrasim da proputujem, da se ostvarim, da nešto zaradim – nabraja ona za RTS.
Potom, objašnjava Šmitran iz terapijske prakse, dolazi period u kojem ljudi imaju problema sa začećem jer su stariji od 40 godina i tada je malo teže.
- Definitivno se broj dece neće povećati, ali neće ni svet biti isti – tvrdi Šmitran.
Dodaje da se ipak ne može ni prognozirati kakava će biti sledeća generacija.
- Možda danas ljudi žive bez ljubavi i zanemaruju da kroz decu mogu da osete tu ljubav. Neizvesnost je konstanta, ali ta se neizvesnost nekada rešavala kroz potomke, kroz porodicu i tu se nalazio smisao – rekla je psihoterapeutkinja.
Danas ne žele svi ljudi decu, podseća, Šmitran, neko želi da ostavi iza sebe neki drugi trag, a ono što je bitno je da se život dalje produžava.
Procena za 2052. godinu
Gordana Bjelobrk, šef odseka za demografiju i statistiku zdravstva RZS objašnjava da su izrađene projekcije za 2052. godinu.
– Prema pretpostavkama o kretanju nataliteta, mortaliteta i migracija, negde oko 5,2 miliona stanovnika ćemo imati, ako ne bude nekih značajnijih vanrednih okolnosti na globalnom nivou – kaže Bjelobrk.
Kurir.rs/ RTS
