DA LI VREDI POSTITI AKO TO NE ČINIMO I DUHOVNO ?

Vaskršnji post trajaće do 19. aprila, a to je ujedno i priprema za najveći hrišćanski praznik. Dani do Vaskrsa predstavljaju ne samo fizičko, već i duhovno pročišćenje, kako navode sveštenici. A šta je ključno, suzdržavati se od trpeze ili loših misli, dela i reči i kako pripremiti organizam za ovaj poseban režim ishrane?

Bolje je i slanina u postu, nego greh zlog jezika, reči su sveštenika. Naredni period od 48 dana, obuhvata ne samo post u hrani i piću, već i suzdržavanje od negativnih misli i dela. Građani se pridržavaju pravila posta u skladu sa svojim mogućnostima, ali i uverenjima.

Kurir televizija izvela je anketu odnoseći se na učestalost posta među našim narodom:

  • Samo sredom i petkom, pošto sam malo bolešljiva, pitala sam sveštenika i on mi je rekao da mogu i na ulju da postim.
  • Postimo, ne stalno, ali postimo. Za Veliki petak, Badnji dan, Krstovdan, to su 3 obavezna – rekli su neki od građana.

Sveštenici naglašavaju da crkva i vernici, nemaju pravo da osuđuju građane koji ne poste. Najbitnije je pronaći meru i u dogovoru sa duhovnikom prilagoditi post zdravstvenom stanju i sposobnostima.

  • Post može biti telesni i duhovni. Ono što bi trebalo mi kao Hrišćani da stavljamo na prvo mesto, jeste naš duhovni post. Duhovni post je odricanje od staroga čoveka u smislu grešnih pomisli, grešnih dela. U tom pravcu nama pomaže i telesni post. Na taj način se odričemo određenih namirnica životinjskog porekla, mesa, jaja, sira, mlečnih proizvoda, ali takođe se odričemo i količine hrane koju uzimamo u toku posta – ispričao je Branislav Kedžić, sveštenik.

Prelazak na izmenjeni režim ishrane može izazvati brojne tegobe u organizmu, poput nadutosti, mučnine, povećanog nivoa šećera, visokog pritiska, kao i malaksalosti. Nutricionisti savetuju da se organizam prethodno dobro pripremi za post.

  • Najčešća greška je naglo smanjivanje hrane. Trebalo je smanjivati hranu prethodne dve nedelje polako, da bi se ušlo u post. Naš narod misli da će biti gladan i onda se jedu namirnice bogate skrobom: krompir, testenina, pirinač, a one u stvari dovode i do povećanja telesne mase, ali dovode i do glikemije, odnosno jačeg lučenja insulina – objasnila je Veroslava Stanković, nutricionista.

Vladika Nikolaj je rekao: „Ako obuzdaš jezik, učinićeš veći podvig nego da celog života postiš na hlebu i vodi.“

Espreso/Kurir/Preneo D.M.

Foto: Alexander Matvienko / Panthermedia / Profimedia

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *