EVO KAKO SE PRAVILNO ČESTITA KRSNA SLAVA

Nekada su domaćini na slavu goste pozivali lično.

Domaćin, ili neko od mlađih iz kuće, odlazili bi u kuću gosta najčešće sa sobom noseći pogaču, lepinju ili manji hleb na poklon, a u mnogim krajevima gde su Srbi danas se zadržao običaj odnošenja jabuke.

Kako se taj običaj vremenom izgubio, izgubio se i pravilan način čestitanja slave. Evo kako to pravilno da uradite.

Ponegde u Srbiji smatralo se da se na slavu i ne zove, već se podrazumevalo da svi znani iz kraja dođu u kuće koje toga dana obeležavaju određenog svetitelja. Naročito je to važilo za „stalne goste“, one koji po tradiciji godinama dolaze.

Slava
Slavafoto: Nemanja Pančić, Profimedia

Prvi običaj odavno se izgubio. Danas se na slavu, iz praktičnih razloga, ne zove lično (osim kada su u pitanju ljudi koje svakodnevno viđamo). Poziva se telefonom, sms porukama… ili se, kao po drugom običaju, i ne zove već se dolazak podrazumeva. Mada, učtivije je svakako pozvati svakog gosta i izraziti želju da prisustvuje krsnom imenu vaše porodice. Takođe, danas se u pozivu navodi i vreme kada se gost očekuje (na ručku, ili večeri… prvi ili drugi dan slave). Nekada ovako nešto nije praktikovano, a danas su, iz praktičnih razloga, ljudi primorani na ovakvu vrstu organizacije, s obzirom na to da mnogi žive u manjim stanovima i ne mogu primiti sve goste odjednom, a i većina gostiju i radi (na radni dan, a bogami i vikendom), piše Opanak.rs.

Kako se pravilno čestita slava

Pravilo je i da domaćin gosta dočeka pred kućom ili na pragu doma rečima: „Dobro došli“, a gost čestita slavu na ovaj način:

– Čestit sveti (npr. Đorđe) i srećna ti slava domaćine! Nek Bog da zdravlja i sreće, tebi i tvojoj porodici!

Domaćin odgovara:

Priprema hrane za slavu
Priprema hrane za slavufoto: Zorana Jevtić

– Hvala i dobro nam došli! I vama neka Bog i sveti (npr. Mrata) pomognu da dosta godina dolazite i da slavimo u zdravlju i veselju!

Kako koji gost dolazi na slavu prvo se poslužuje slavskim žitom i otpije gutljaj osveštanog vina. Najpre se prekrsti, poželi dobro zdravlje kući u koju je došao, a kad završi gosti po starešinstvu sedaju za sto.

U Srbiji se još ponegde sačuvao i običaj „dvorenja slave“. Tada domaćin u svečanom odelu i izrazito vedro raspoložen, dočekuje goste, poslužuje ih, i ceo dan ne seda za sto dok god gori slavska sveća, iz poštovanja prema svetitelju koji se smatra glavnim gostom u kući tog dana.

(Espreso/BlicŽena/Marija Brčić/Prenela: N.J)

Foto : Nebojša Mandić, Zorana Jevtić, Filip Plavčić, Beta

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *