Mesne poklade uvek su u nedelju 23. februar kada se prema kalendaru SPC obeležava i Sveti sveštenomučenik Haralampije. Ovaj dan naziva se i Mesopusna nedelja. Za njom dolazi Siropusna nedelja, u kojoj obavezno treba jesti beli mrs (mlečni proizvodi), a koja se u nedelju završava Belim pokladama, poslednjim danom mrsa pred strogi Vaskršnji post.
Ove godine vaskršnji post počinje 3. marta.
Običaji vezani za mesne poklade u našoj zemlji razlikuju se od mesta do mesta. Iako post još uvek nije počeo, meso se od sutra izbacuje iz upotrebe. Mlečni proizvodi se jedu još nedelju dana i to je tzv.
Siropusna nedelja, a nakon nje počinje Uskršnji post.
Koreni poklada su paganski, ali običaje je vremenom prihvatila hrišćanska crkva i prilagodila ih. Zapisi kažu da su se Mesne poklade slavile još u VI veku.
Prema narodnim običajima, poklade su praznik koji uvek okuplja sve članove porodice. Gozba bi trebalo da je bogata mesnim jelima, a na dan praznika valja pozvati i siromašne susede i prijatelje, kako bi se „omrsili“ tokom zajedničkog obreda i složno i u veselju ušli u post koji će trajati do Uskrsa.
Espreso/Kurir/Prenela: N.J
Foto: TANJUG/VLADIMIR ŠPORČIĆ
