Foto: AP/Patrick Sison
Godinama nas brane od najopasnijih bakterija, većina ljudi ih sve češće uzima na svoju ruku, bez pregleda, bez indikacije, a zbog virusnih infekcija na koje uopšte ne deluju. Navikli smo da za svaku temperaturu posegnemo za čarobnom tabletom. Verujemo da će rešiti sve: od obične prehlade do upale grla.
A kakva je prava istina o ovom čudotvornom leku, analizirali su gosti u studiju Kurir televizije, oni su bili dr Biserka Obradović, specijalista opšte medicine, dr Saša Milićević, pedijatar i prof. dr Svetlana Stanišić, stručnjak za ishranu.
Obradović je na početku objasnila da su antibiotici sve manje efikasni, a sve štetniji, prvenstveno zbog prekomerne i nepromišljene upotrebe. Ističe da lekari često prepisuju antibiotik „za svaki slučaj“, čak i kada nije jasno da li je infekcija bakterijska ili virusna, što dovodi do razvoja rezistencije.
Pored gubitka efikasnosti, antibiotici izazivaju brojne neželjene efekte od probavnih smetnji, mučnine i povraćanja, do alergijskih reakcija i potencijalno ozbiljnih stanja poput anafilaksije. Sagovornik naglašava da su nekada antibiotici bili „čudesno otkriće“, ali danas njihova prekomerna upotreba smanjuje benefite i povećava rizike po zdravlje.
– Takođe mogu izazvati ansioznost i depresiju, ali i bol u mišićima i tetivama. Antibiotici nisu svemoćni. Građani su toga sve više svesni, pa dolaze i pitaju „je l’ moram antibiotik?“ međutim još uvek je to mali broj u odnosu na one koji prevencijom smanjuju šansu od upale pluća i tako dalje.
Antibiotici i deca
Milićević je rekao da su antibiotici u dečjoj populaciji često prepisivani zbog zabrinutosti roditelja, posebno pred putovanje. Naglašava da antibiotici nisu lekovi za spuštanje temperature i da deluju samo na bakterije, gljivice ili protozoe, dok većina dečjih infekcija ima virusnu prirodu.
Moramo da shvatimo da mi živimo sa tim bakterijama, generalno imamo više bakterija, nego ćelija, oni su naši paraziti i ne možemo da ih tamanimo sve. U našim crevima se nalaze krucijalne bakterije za funkcionisanje. Ne postoji toliko selektivan antibiotik koji ubija samo zaraznu bakteriju. Relevantna istraživanja govore da je potrebno šest meseci da se vrati ljudska mikrobiota koju je samo jedan antibiotik uništio. Potom je pitanje da li smo je pogodili ili ju je organizam sam savladao. Tada se i naš organizam bori protiv antibiotika da održi bakterije koje će nam pomoći, a uvek je veliko pitanje da li smo ubili tu bakteriju. Mi se trudimo da damo što manje antibiotika i mislim da se smanjio broj pacijenata koji zahtevaju antibiotike – rekao je Milićević.
Stanišić ističe da je crevna flora kod mnogih ljudi danas značajno promenjena zbog kombinacije faktora od samog početka života. Na primer, sve češći carski rezovi sprečavaju decu da prvi kontakt imaju sa bakterijama porođajnog kanala, pa se naseljavaju drugim vrstama bakterija. Takođe, način ishrane u ranom detinjstvu igra ključnu ulogu – dojenje podstiče rast korisnih bakterija, dok nezdrave životne navike majki (pušenje, konzumacija alkohola i kafe) mogu uticati na kvalitet mikrobioma.
– Međutim, pored svega toga, ono što se najčešće zaboravlja jeste na rezidue antibiotika koji se nalaze naročito u namirnicama životinjskog porekla. Čak 80% antibiotika u svetu se proizvodi za potrebe veterinarskog lečenja.
Stanišič je zaključila sa tim da uzimanje antibiotika bez preke potrebe može da ima dugoročne posledice po zdravlje:
– Moramo da vodimo računa o crevnoj flori jer ona ima izuzetan uticaj na celokupni imunitet, ali i na telesnu masu, ona reguliše apetit, stvara vitamin K, ali i pomaže varenju i štiti zid creva. Dakle, uzimanje antibiotika bez preke potrebe zaista može ostaviti dugoročne posledice po zdravlje.
Espreso/Kurir/Preneo D.M.
