Gost treba da uđe sa OVIM REČIMA, a onda nastupa DOMAĆIN
Foto:Nebojša Mandić
Nekada su domaćini na slavu goste pozivali liÄno. Domaćin, ili neko od mlaÄ‘ih iz kuće, odlazili bi u kuću gosta najÄešÄ‡e sa sobom noseći pogaÄu, lepinju ili manji hleb na poklon, a u mnogim krajevima gde su Srbi danas se zadržao obiÄaj odnošenja jabuke. Pozivar se pozdravi sa budućim gostom i na poklon preda jabuku kao znak dobrodošlice.
U nekim delovima Srbije smatralo se da se na slavu i ne zove, već se podrazumevalo da svi znani iz kraja doÄ‘u u kuće koje toga dana obeležavaju odreÄ‘enog svetitelja. NaroÄito je to važilo za “stalne goste”, one koji po tradiciji godinama dolaze.
Prvi obiÄaj odavno se izgubio. Danas se na slavu, iz praktiÄnih razloga, ne zove liÄno (osim kada su u pitanju ljudi koje svakodnevno viÄ‘amo). Poziva se telefonom, sms porukama… ili se, kao po drugom obiÄaju, i ne zove već se dolazak podrazumeva.
Mada, uÄtivije je svakako pozvati svakog gosta i izraziti želju da prisustvuje krsnom imenu vaše porodice. TakoÄ‘e, danas se u pozivu navodi i vreme kada se gost oÄekuje (na ruÄku, ili veÄeri… prvi ili drugi dan slave). Nekada ovako nešto nije praktikovano, a danas su, iz praktiÄnih razloga, ljudi primorani na ovakvu vrstu organizacije, s obzirom na to da mnogi žive u manjim stanovima i ne mogu primiti sve goste odjednom, a i većina gostiju i radi (na radni dan, a bogami i vikendom).
Pravilo je i da domaćin gosta doÄeka pred kućom ili na pragu doma reÄima: “Dobro došli”, a gost Äestita slavu na ovaj naÄin:
“ÄŒestit sveti (npr. Mrata) i srećna ti slava domaćine! Nek Bog da zdravlja i sreće, tebi i tvojoj porodici!”
Domaćin odgovara:
“Hvala i dobro nam došli! I vama neka Bog i sveti pomognu da dosta godina dolazite i da slavimo u zdravlju i veselju!”
Kako koji gost dolazi na slavu prvo se poslužuje slavskim žitom i otpije gutljaj osveštanog vina. Najpre se prekrsti, poželi dobro zdravlje kući u koju je došao, a kad završi gosti po starešinstvu sedaju za sto.
Ko ispoštuje obiÄaj da se na slavu ne poziva, a ima nekoliko slava da obiÄ‘e istog dana, onda taj koji nije pozvan dolazi kod sveÄara u vreme izmeÄ‘u ruÄka i veÄere, da bi Äestitao slavu domaćinu, koji ga prima i služi: žitom, pićem, kolaÄima i kafom. U ovakvim sluÄajevima gost se zadržava oko pola sata i odlazi.
Tako se postupa i kad gost mora da obiÄ‘e više sveÄara, kao i zbog poštovanja domaćina.
U Srbiji se još ponegde saÄuvao i obiÄaj “dvorenja slave”. Tada domaćin u sveÄanom odelu i izrazito vedro raspoložen, doÄekuje goste, poslužuje ih, i ceo dan ne seda za sto dok god gori slavska sveća, iz poštovanja prema svetitelju koji se smatra glavnim gostom u kući tog dana.
Šta se smatra prigodnim slavskim poklonom?
U davna i skromnija vremena na poklon se nosilo ono što su gosti ruÄno izradili – kolaÄi, testo, hleb, ali prikladno je bilo i vino, rakija, jabuke, brašno… Ukratko, nešto što oni koji idu u goste već imaju i što ih neće mnogo koštati. Kao prigodan poklon mogao je da proÄ‘e i neki ruÄni rad – vezeni stoljnjak, milje ili goblen, naroÄito ako dar dolazi od devojke stasale za udaju koja želi da se “pokaže”.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE