Ukleto zdanje Skupštine
Foto:Dom Narodne skupÅ¡tine / LiÄna arhiva
Na Dan ustanka 7. jula ove godine grupa huligana provalila je u Skupštinu Srbije. Brojne demonstrante okupljene ispred policija je zasula suzavcem, a na ulice izvezla hamere, pse i konje. Sukobi su trajali celu noć. Ali, zašto je ovo zdanje meta demonstranata? Na mestu Doma Narodne skupštine nalazila se rimska nekropola, a u doba Turaka Batali-džamija. Na ovom zborištu obznanjen je 1830. sultanov Hatišerif kojim Milošu Obrenoviću potvrÄ‘uje pravo naslednog kneza. Tu je 1892. arhitekta Konstantin Jovanović projektovao velelepno zdanje Skupštine, da bi 1901. bio raspisan konkurs na kojem je pobedio Jovan Ilkić plagijatom Jovanovićevog projekta. Gradnja je zapoÄeta 1907, iako su se mnogi protivili izgradnji na mestu antiÄkog groblja i džamije, pogotovo što je novi graditelj Petar I KaraÄ‘orÄ‘ević ne tako davno ustoliÄen na ubistvu svog prethodnika Aleksandra Obrenovića. Beogradske novine tada su objavile upozorenje vidovnjakinje Cane Jovanović "da se kralj mane ćorava posla, jer ni arhitekta ni on neće doÄekati završenu zgradu". Ratom zaustavljeni radovi nastavljeni su 1920, a preminulog arhitektu Jovana Ilkića zamenio je njegov sin Pavle. I ova faza gradnje obustavljena je 1926, a neki su kao razlog predoÄili strah kralja Aleksandra da je zdanje "ukleto" i da će on po njegovom završetku nastradati. Po ubistvu kralja u Marselju, palatu je 1936. završio arhitekta Nikolaj Krasnov. Monumentalna zgrada stila akademizma ukrašena je medaljonima vajara Jovanovića i PalaviÄinija, a ispred ulaza skulpturama Rosandića. Krasnov joj je dodao dekorativnu ogradu, a unutrašnjost su oslikali: RaÄki, Filakovac, Menegelo Rodić, Kralj, Slapernik. U enterijeru su postavljeni gipsani odlivci skulptura Arambašića, PalaviÄinija, Dolinara, Kerdića, Lukića, Zajeca, Hotka. NaruÄene su i štafelajne slike Tišova i Predića, a kupljena dela Aralice, Glišića, Dobrovića, Joba, Petrova, Pomorišca, Hakmana, Šumanovića i drugih. Prilikom ureÄ‘enja Trga Marksa i Engelsa 1956. odneta je Krasnovljeva ograda, a njeni delovi završili su na Belom dvoru i u vili "Biljana" u Ohridu. Tokom upada u Skupštinu 5. oktobra 2000. demonstranti su opljaÄkali i uništili 90 umetniÄkih dela. Nestale su slike Konjovića, Dobrovića, Milunovića, Zore Petrović. Rad Aralice je pocepan, Lubardina slika zapaljena, Šumanovićeva je baÄena u vodu. Pojedine skulpture su razbijene, odnet je i nameštaj od slonovaÄe iz Salona kneza Pavla. Neka ukradena dela su vraćena: slika Radonjića iz 1936. otkrivena je na buvljaku, a za Novu 2005. Äetiri slike su ostavljene na portirnici Narodnog muzeja. Slika Konjovića preuzeta je sa jedne aukcije, a knjiga "Protokol Svetoandrejske skupštine" iz 1858. kupljena je na buvljaku za 30 dinara! Još uvek nema traga 55 slika sa liste MUP-a. Veruje se da su lopovi upućeni u njihovu vrednost i nisu amateri. Za ovu pljaÄku stoleća niko nije odgovarao.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE