ProseÄan klijent bankama ostavi najmanje oko sto evra godiÅ¡nje na PROVIZIJE I NAKNADE
Foto:Shutterstock
ProseÄan klijent banaka u Srbiji, sa nekim od standardnih raÄuna, platnom i recimo kreditnom karticom, koji uz to koristi elektronsko i mobilno bankarstvo, može da bude uveren da godišnje samo za razne provizije ostavi najmanje stotinak evra. Plaća se bukvalno sve, a zelenaških naknada, graÄ‘ani postaju svesni tek ako zatraže od svoje filijale da im izda godišnji izveštaj.
Ako saberu sve naplaćene provizije - za održavanje raÄuna i kartica, uplate preko svojih raÄunara i telefona, transakcije i podizanje novca na bankomatima i šalteru verovatno će se osećati opelješeno.
Provizije za uplate sa jednog na drugi raÄun su za deceniju porasle desetak puta. Većina banaka ne naplaćuje naknadu ukoliko novac ide na drugi raÄun iste banke, ali neke i to tarifiraju. Kada se, meÄ‘utim, pare prebacuju na raÄune klijenata koji nisu u istoj finansijskoj ustanovi, sve banke uzimaju provizije od jedan do dva odsto. Za tu uslugu se traži minimum 45 do Äak 250 dinara. Maksimalne naknade su od 5.000 do Äak 15.000 dinara. Kod većine finansijskih ustanova, meÄ‘u 23 koje kod nas posluju ovaj, "zagarantovan" trošak je od 100 do 200 dinara po raÄunu.
Od nedavno Äak ni uplate koje graÄ‘ani sami obave, sa svojih telefona i raÄunara, korišÄ‡enjem mobilnog i elektronskog bankarstva, nisu džabe. Iako su u svom uzletu predstavljane kao besplatne koštaju najmanje 15 dinara, a ako se štiklira opcija "hitno", sa raÄuna može da ode i do 600 dinara. Za veće iznose, veće su provizije, ali maksimalne 5.000 dinara, u zavisnosti koju je banku klijent izabrao i koji paket. Pojedine banke omogućavaju odreÄ‘eni broj besplatnih elektronskh uplata u toku meseca.
MeÄ‘u najskupljim bankarskim naknadama su za podizanje gotovine sa bankomata "tuÄ‘ih" banaka. Svaki put kada ubacimo plastiku u automat treba da budemo spremni da to platimo kao doruÄak i kafu. Fiksna provizija je i do 300 dinara! Sve finansijske ustanove propisale su minimalne iznose provizije kada se podiže keš sa nematiÄnog bankomata. Ta suma se kreće od 20 do ovih vrtoglavih 300 dinara, ili i do tri odsto za veće iznose, zavisno od banke koja je izdala karticu.
Pojedine banke prave razliku, pa je podizanjem "dinom" jeftinije nego u sluÄaju "viza" ili "master" debitne "plastike". Visinu provizije odreÄ‘uje banka u kojoj klijent ima raÄun, odnosno koja je korisniku izdala platnu karticu kojom se podiže gotovina na bankomatu druge banke.
Prosta raÄunica pokazuje da je najneisplativije sa bankomata podizati manje sume. Ako je minimalna provizija recimo 200 dinara, a dva odsto za veće iznose, istu proviziju platiće i onaj ko podiže 1.000 dinara, kao i onaj ko podiže 10.000 dinara. Ispada da je za drugog to zaista dva odsto, a za prvog Äak 20 procenata!
Kada se koristi kreditna kartica za podizanje gotovine i sa svog bankomata, naknade se obraÄunavaju bez izuzetka, a idu i do 350 dinara. Poseban oprez potreban je kod kreditnih kartica koje dele iznos na rate, jer pojedine banke, uz obaveznu kamatu, naplaćuju naknadu od 50 dinara za svaku skinutu ratu.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE