Čuveni epidemiolog, ekonomista i psihoterapeut daju odgovore na ključna pitanja
Foto:Aleksandar Dimitrijević / RAS Srbija
Drugi pik prvog talasa Covida 19 pikirao je, između ostalog, naše strpljenje i promenio nam utoliko svest da smo shvatili kako ova pošast neće proći sa letom, već će biti tu sa nama sve dok se ne pronađu vakcina i lek. Kako sada stvari stoje, tako će biti najmanje do kraja godine.
Dakle, osuđeni smo na život sa koronom barem još nekoliko meseci, a kako nas taj nezvani saputnik ne bi ugrozio moramo da promenimo iz korena navike. Takva revolucija u našem bivstvovanju na planeti povlači sa sobom i niz pitanja – zdravstvene zaštite, ekonomskog opstanka i psihičke stabilnosti. „Blic“ je pokušao da pronađe prave odgovore.
Kako ćemo živeti sa koronom - Ugao epidemiologa
Epidemiolog Zoran Radovanović ističe za „Blic“ da je život sa koronom očigledna neminovnost.
- Za razliku od korone, SARS je nestao zato što je teža bolest, daje težu kliničku sliku obolelima i nije bio toliko zarazan. Nadležni su u slučaju SARS-a mogli efikasnije da deluju i izoluju pacijente pa je ceo svet ostao na svega 8.000 zaraženih. Dok u slučaju Covida 19 već sada imamo milione zaraženih od kojih su mnogi i bez ikakvih simptoma. Videćemo kada dođe vakcina koliko će biti efikasna. Ali vrlo je verovatno da će se kao i slučaju gripa davati za svaku sezonu posebno. To znači da će ostati sa nama i da ćemo morati da se naviknemo da živimo s njom - objašnjava Radovanović.
Zbog toga svi moramo da promenimo navike kako bismo se zaštitili od ove pošasti.
- Osnovne mere su nošenje maske naročito u zatvorenom prostoru, fizička razdvojenost od metar i po do dva i pranje ruku. Maske se uglavnom koriste jednokratno, za jedan dan. Hirurške maske imaju zaštitnu ulogu svega dva-tri sata dok se ne navlaže dok maske od tkanine mogu da se koriste više puta ako se prethodno izlože suncu ili prokuvaju. Čak i hirurške maske ukoliko stavimo da se osuše na suncu mogu da traju dva do tri dana. Jer mnogi sebi ne mogu da priušte da baš svakog dana imaju novu masku - podvlači Radovanović.
Nažalost, mnogi još ne znaju zbog čega ili, bolje reći, koga se nosi zaštitna maska.
- Nošenjem maske mi štitimo, pre svega, druge od nas, a delom i sebe. Ukoliko svi u zatvorenom prostoru nose masku, zaštita od Covida 19 veća je i od 90 odsto. A ukoliko, recimo, ja nosim, a neko drugi ne nosi onda sam zaštićen svega 30 odsto. Zato je bitno da svi nosimo maske - apostrofira Radovanović.
Rukavice daju lažnu sigurnost
Kako kaže, redovno pranje ruku je efikasnije od nošenja rukavica.
- Rukavice vam daju lažnu sigurnost pa onda pipate i ono što ne bi trebalo da pipate, a mnogi sa tim rukavicama dodiruju lice. Takođe, retko ko zna pravilno da skine rukavice. Zato je efikasnije i sigurnije redovno pranje ruku naročito po dolasku na posao ili kući nakon vožnje u gradskom prevozu. Pranje ruku bi moralo da traje najmanje 20 sekundi. Sapun rastvara opnu virusa koji se sastoji od masti i proteina. Moraju se pedantno oprati svi prsti do vrhova, sve površine šaka uključujući delove na pozadini, između prstiju i ispod noktiju. To ne može da traje kraće od 20 sekundi. Mada i obično pranje ima efekta jer, kao što sam rekao, sapun deluje. Takođe, veoma je bitno da izbegavamo da hvatamo rukohvate pa tako bi bilo dobro da vrata otvaramo laktom, a ne šakom ili da kvaku hvatamo papirom - naglašava Radovanović i podseća da su tokom variole vere kvake na vratima previjane gazom koja je bila natopljena dezinfekcionim sredstvom.
Poželjno je stavljati i dezinfekciono sredstvo na ruke, ali to ne znači da možemo nastaviti da se tradicionalno pozdravljamo.
- Neophodno je izbegavati rukovanja, grljenja i ljubljenja. Umesto rukovanja bezbedno je pružiti lakat. To već polako ulazi i u svest ljudi. Srdačnost i emocije se mogu iskazati i klimanjem glavom i osmehom, a ne rukovanjem, ljubljenjem i grljenjem - objašnjava Radovanović i dodaje da je veoma bitno da Krizni štab daje jedinstvene preporuke i informacije o broju zaraženih jer sasvim je drugačiji način zaštite u sredinama gde ima svega dvoje-troje zaraženih u odnosu na gradove gde ima 2.000-3.000 obolelih.
UGAO EKONOMISTE
Pandemija Covida 19 neminovno pored zdravstvenog sistema pogađa i privredu. Iako još nisu poznate konačne ekonomske posledice ove pošasti postavlja se pitanje kako finansijski preživeti borbu protiv korone i sve što potom sledi. Profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubodrag Savić ističe za „Blic“ da je našem narodu veoma teško da se suoči sa pandemijom Covida 19 i njenim posledicama i to je, kako kaže, najveći problem i u ekonomskom smislu.
- Nismo dovoljno disciplinovani. Ne shvatamo da smo u teškoj situaciji i da bi moglo da nam bude još teže. Veliki broj ljudi već je potrošio ušteđevinu, živi od mera pomoći Vlade i na sve to zadužio se kreditima da bi otišao u Grčku na more da bi ga tamo spakovali i vratili preko granice. Ja lično sam veoma oprezan. Sadašnju ekonomsku situaciju vidim kao tešku i smatram da će nam biti još teže. Zašto teže? Zato što se sa julom završava program Vladine pomoći privredi. Nema više zlatnog ćupa iz kojeg bi privrednici dobijali novu novčanu pomoć. A bojim se da mnogi privrednici misle da je od države moguće dobiti još novca - podvlači Savić.
Ipak, takvo očekivanje je nerealno, smatra.
- Nova novčana pomoć iz budžeta je moguća samo u slučaju da zakinemo jedne da bismo dali drugima. Kao na primer 2014. godine, kada je uzimano od penzionera i zaposlenih u javnom sektoru. Ili da zadužimo buduće generacije. Mi sada sve što radimo jeste da podržavamo privatni sektor. Ali postavlja se pitanje da li će i kako privatnici praviti novac ubuduće kada do sada nisu davali otkaze ili smanjivali plate samo zato što su od države dobijali minimalac? - pita se Savić.
Mnogi trpe posledice pandemije Covida 19.
- Naredni period tradicionalno je finansijski težak velikom broju porodica zbog godišnjih odmora, početka škola, zimnica, povećanih računa za struju zbog klime... A na sve to mnogi će ostati bez posla ili sa umanjenim platama. Recimo, auto-industrija u aprilu i maju radila je sa svega 20 do 30 odsto kapaciteta. Zato je bitno da krajnje disciplinovano trošimo novac. Tu, pre svega, mislim na osnovne životne potrebe, hranu, račune, kredite ko ima. Nema trošenja na more, kafiće, televizore, automobile... Da sačuvamo glavu i budžet. Bolje da budemo spremni na najcrnji mogući scenario koji ukazuje da će pandemija trajati godinu-dve pa ćemo lako se navići ako ne bude tako - objašnjava Savić.
Kako kaže, teret krize najbolje će podneti ljudi na selu.
- Oni su samoodrživi. Imaju njivu, kravu, kokoš, mleko, jaja... Sve što je potrebno da se preživi. Živeće kao i do sada. To i dosad je bilo više preživljavanje nego život. Ali neće ni ubuduće zavisiti od drugog. Dok ljudi u gradu navikli su da žive od prvog do prvog u mesecu. Svi su u krizi. Zato je bitno da shvatimo da živimo u teškom vremenu i da trošimo samo minimalno - zaključuje Savić.
UGAO PSIHOTERAPEUTA
Covid 19 nije samo zdravstveni i ekonomski već i psihološki izazov. Naročito sada kada smo svesni da virus korona nije nestao tokom leta kako smo očekivali. Štaviše, u drugom piku vratio se možda i jači i zarazniji nego u martu i aprilu. Pritom, više niko pa ni infektolozi i epidemiolozi ne mogu da kažu kakva nas jesen i zima čekaju u vezi sa pandemijom. Zbog toga mnogi smatraju da će novonastalu situaciju teže psihički izdržati nego onu tokom proleća.
Ipak, dr Aleksandra Bubera, lekar specijalista psihijatrije i psihoterapeut, ne deli to mišljenje.
- U martu je situacija bila teža s aspekta da je bila nova i bilo joj je potrebno prilagoditi se. Nismo znali šta da očekujemo i šta nas čeka, ljudi su bili uplašeni za svoje zdravlje i život, mere koje su se sprovodile i uopšte i individualno su bile veoma striktne. Bilo je potrebno prilagoditi se i uslovima ograničenog kretanja što je dovelo do povećanog pritiska unutar zatvorenih sistema. S druge strane, situacija koju imamo u julu je situacija da smo shvatili da nije u pitanju sprint, već maraton i ona je teška sa te strane. Prognoze stručnjaka je da će ova situacija da traje i da se nastavlja narednih godinu pa čak i dve dana, dokle god se ne pronađe pouzdana vakcina koja nas može zaštititi od virusa - naglašava Bubera.
Kako kaže, neka istraživanja govore da osobe sa teškom kliničkom slikom mogu imati posledice na određenim organskim sistemima i nakon izlečenja.
- Takođe, svugde u svetu beleže se slučajevi da su ljudi oboleli, preboleli, pa posle nekoliko meseci ponovo zaraženi istim virusom i opet sa jednako teškom kliničkom slikom. Sve ovo postavlja pred čovečanstvo, društvo, nauku i struku veoma veliki zadatak, sa kakvim se još nismo sreli u ovom obliku. U istoriji je bilo raznih epidemija i pandemija, ali sa istorijske distance o njima sada znamo sve, a o novom virusu, njegovom ponašanju i uticaju na ljudski organizam iako imamo visokorazvijenu nauku i thenologiju, još ne znamo dovoljno. Isto tako ne znamo dovoljno o posledicama oboljevanja kao ni sticanju ili nesticanju otpornosti i kako ćemo se s njim izboriti. Sve ovo sasvim normalno budi osećanje neizvesnosti i neugodan osećaj da nemamo kontrolu nad situacijom. To je suprotno svemu onome što mi ljudi težimo – a to su sigurnost, izvesnost, kontrola nad našim životima i sudbinom - apostrofira Bubera.
Trenutno je situacija obrnuta – naše ponašanje, živote, zdravlje, ekonomiju i drugo kontroliše jedan sićušan virus na granici živog i neživog i traži od nas kompletnu izmenu načina života, navika, ponašanja, pa čak i sa svim tim, nismo sigurni kakav će ishod na kraju biti, ističe naša sagovornica i dodaje da je potrebno pridržavati se propisanih mera.
- To je jedino što možemo da uradimo i što može u priličnoj meri da nas zaštiti. Potrebno je raditi na svesti ljudi, a kako se to ne može dovoljno brzo postići, nije loše da se uvedu i konsekvence za one koji ih ne poštuju, pričam naravno o osnovnim merama zaštite, beskompromisno nošenje zaštitinih maski u zatvorenim prostorima, pa i na otvorenim ukoliko ne postoji dovoljna distanca, izbegavanje okupljanja, ljubljenja, grljenja i svih bliskih kontakata sem u okviru svoje najuže socijalne grupe u zatvorenim prostorima, a na otvorenom uz distancu, često pranje ruku, dezinfekcija obuće. Treba naći načina kako da se i dalje radi i živi uz navedene mere. Kao što smo već videli u najvećem broju industrija to je moguće. U najvećem problemu su industrije koje podrazumevaju proizvodne procese sa puno radnika na jednom mestu u zatvorenom prostoru, pogotovo ukoliko imaju centralnu klimatizaciju. Sve ostalo je lakše organizovati, ali čak i u tim uslovima moraju se iznalaziti rešenja kako da život funkcioniše u novim uslovima - uverava Bubera.
Rešenja, na sreću, postoje.
- Ljudi su „pravljeni“ da se prilagođavaju, pa ćemo se prilagoditi i ovoj „novoj realnosti“. U tome nam mogu pomoći porodica i prijatelji. Kafa može da se „popije“ i na Skajpu, a svakako smo videli koliko znači takva „čašica razgovora“ i kontakt pomoću novih tehnologija. A ako to nije dovoljno, tu su psihoterapeuti koji nude besplatnu podršku građanima - kaže Bubera.
Kako kaže, najveći izazov svima će biti kako da prihvatimo i prilagodimo se na potpuno nov način života i funkcionisanja.
- Neke osnovne postavke o tome ko ima kontrolu nad našim životom i kolika je naša moć kao ljudskog društva ovom situacijom se temeljno preispituju i moraće biti prilagođene novoj realnosti. Moraćemo da izađemo na kraj sa svojim starim navikama koje se ne uklapaju u novu situaciju, kao i sa svojim otporima da ih menjamo. Da prihvatimo da život nije dužan da ispunjava naša očekivanja i da se prilagođava nama i da samo bića koja su u stanju da se brzo i dobro prilagođavaju u evolutivnom smislu mogu da opstanu. Da ne zamenjujemo strah i tugu za bes i frustraciju i da ostanemo konstruktivni umesto da se prepustimo destruktivnim ponašanjima i gubitku smisla. Ovo su jako zahtevni zadaci u svim teškim vremenim pa i u ovima sada - zaključuje Bubera.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala pročitajte OVDE