Kako izgleda biti milioner u 20. veku?
Foto:Nataša Matović / Univerzitetska biblioteka
Pre 80 godina u listu Vreme pisano je o snabdevanju osnovnim životnim namirnicama, dok je u listu Pravda pisano o ženi koja je u banci imala dvadeset miliona dinara.
Budući da je Beograd velik i prostran grad, potrebno je mnogo namirnica da bi želje svih građana bile zadovoljene.
Na Bajlonovu pijacu u Beogradu svakodnevno pristiže 7 vagona osnovnih životnih namirnica, odnosno oko 70 000 kilograma robe, prenosi list Vreme.
Namirnice koje Beograđani konzumiraju svakog dana dolaze prvenstveno iz mesnih zajednica u bližoj okolini Beograda, kao što su Višnjica, Borča, Ovča, Veliko Selo.
Ljudi iz ovih mesta ostavljaju malu količinu namirnica za svoja domaćinstva, a većinu prodaju jer uglavnom žive od prodaje robe.
Odmah iza njih nalaze se snabdevači iz unutrašnjosti. Tu spadaju varoši koje su blizu Beograda, kao što su Stara Pazova, Inđija, zatim Valjevo, Čačak itd.
Zbog svoje veličine, Bajlonova pijaca snabdeva ceo Beograd.
Da bi svaki deo Beograda bio podjednako snabdeven robom, organizacija na pijaci mora da bude odlična.
Budući da je ova pijaca velika i prostrana, postoji pet sektora: kvantaška pijaca, specijalna pijaca za prodaju južnog voća, veliki blok grosista, prodavnice mlečnih proizvoda i mesare i na kraju detaljisti.
Na Bajlonovoj pijaci sprovodi se kontrola da se niko ne bavi bespravnom prodajom robe. Nadzornik je odgovoran za red na pijaci, te ima pravo da zapleni robu koja se bespravno prodaje.
Sva roba koja se zapleni poklanja se Domu staraca.
Celokupno izadnje može se čitati na sajtu Narodne biblioteke.
U Carigradu su policijski službenici u jednoj maloj i mračnoj ulici pokraj jedne kapije pronašli izvesnu Eminu Rarik, prenosi list Pravda.
Budući da je starica bila jako mršava i u jako lošem stanju, nakon što je hospitalozovana dobila je obilan obrok.
Nakon što je utvrdila njen identitet, policija je otkrila da ova starica živi sama u jednoj maloj kolibi na kraju Carigrada.
Policija je izvršila pretres i u jedinoj sobici gde je starica živela pronašla je bankovnu knjižicu na kojoj je bilo čak 20 miliona dinara.
Policija je preko banke došla do zaključka da je ova starica svojevremeno osvojila ovaj novac na lutriji i da ga nikada nije trošila, već je samo stajao u banci.
Ljudi su opisivali Eminu kao najveću tvrdicu koju oni poznaju. Hranila se ostacima hrane drugih ljudi, a hranu je nalazila po kontejnerima ili na ulici, samo da ne bi trošila svoj novac.
Procena lekara i bolničara bila je ta da Emina usled gladovanja i psihofizičkog stanja neće živeti još dugo, te su predložili policijskim organima da pronađu njenu rodbinu.
Pošto je Emina živela sama, policija je dobila zadatak da pokuša da pronađe njene rođake koji bi mogli da naslede ovu ogromnu sumu novca.
Celokupno izadnje može se čitati na sajtu Narodne biblioteke.
Život nekada
Praistorija je vremenski period koji traje od trenutka kad je praistorijski čovek počeo da pravi oruđe i oružje do pojave prvog pisma.
Otac ovog naučnog termina je francusku farmaceut i osnivač praistorije kao naučne discipline Pol Turnal (1805-1872), koji je ovaj pojam upotrebio pri opisivanju predmeta iz pećina u južnoj Francuskoj.
Praistorija koja je u engleski jezik ušla 1851, svoje mesto našla je i u srpskoj nauci, kao i u popularnoj ediciji Ovako se živelo izdavačke kuće Kreitivni centar.
Cilj ove edicije je da predstavi svakodnevni život na području središnjeg Balkana, na kojem se tokom vremena stvarala i uobličavala moderna Srbija.
Temelj u tom istorijskom kontinuitetu čine dve priče iz praistorije: Lepenski vir – naselje dunavskih ribolovaca Dušana Borića i Vinča – naselje prvih zemljoradnka Nenada Tasića.
Praistorija je svoje mesto našla i u Istoriji na dlanu, hronološkom pregledu najvažnih istorijskih događaja na prostoru današnje Srbije, koji dopunjava knjige o svakodnevnom životu u pojednim istorijskim periodima.
Autor praistorijskog dela teksta je Nenad Tasić. Lepenski vir obajvljen je i na engelskom jeziku. Osim u knjižarama, obe knjige mogu se naći na arheološkim lokalitetima Lepenski vir i Vinča, kao i u Narodnom muzeju u Beogradu.
Lepenski vir – naselje dunavskih ribolovaca Dušana Borića sa ilustracijama Dušana Pavlića, donosi priče o životu drevnih stanovnika Đerdapske klisure tokom mezolita i neolota.
Na osnovu rezultata arheoloških istraživanja ova knjiga sadrži rekonstrukciju straništa i rituala na ovom praistorijskom naselju, kao i načina ribolova, objašnjava čemu su služile trapezoidne građevine, kakvu su ulogu imale ribolike skulpture, koje su lokalitetu donele svetsku slavu, čemu je služio balkanski kremen, kakvi su bili stanivnici Lepenskog vira, kako su se odevali, ukrašavali, u šta su verovali.
Vinča – naselje prvih zemljoradnika Nenada Tasića sa ilustracijama Vladimira Krstića Lacija i Mirka Čolaka zapravo je priča o ljudima koji su u doba neolita, nadomak današnjeg Beograda, živeli dve hiljade godina bez oružja.
Knjiga sadrži informacije o otkrivanju lokaliteta Vinča, neolitskom naselju i načinu na koji su Vinčanci gradili kuće, vinčanskom zanatstvu i preradi živine rude cinabarita, prvim zemljoradnicima i stočarima, praistorijskim privilgijama života na Dunavu, modnim trendovima tog doba, vinačarskim figurinama…
Istorija na dlanu je sve paleozojke događaje hronološki uvela u red. Sve tri knjige bogato su opremljene ilustracijama i fotografijama praistorijskih blaga iz muzejskih zbirki.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala pročitajte OVDE