Ekonomisti objašnjavaju koje će biti posledice
Foto:unsplash/morning brew
Kako pokazuju podaci eurostatistiÄara, bruto domaći proizvod (BDP) Unije u drugom kvartalu potonuo je 14,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je istovremeno BDP eurozone pao Äak 15 posto. Na kvartalnoj ravni, odnosno u poreÄ‘enju s prvim ovogodišnjim tromeseÄjem, pad BDP-a EU u drugom je kvartalu iznosio 11,9 posto, dok je ekonomija eurozone u istom razdoblju potonula 12,1 posto. To je, istiÄu u Eurostatu, najveći pad ekonomske aktivnosti u EU od 1995. godine, otkako u Luksemburgu sistemski vode podatke o kretanju BDP-a na ravni Unije.
DramatiÄni podaci
Preliminarni podaci o padu BDP-a u drugom tromeseÄju po Älanicama još su dramatiÄniji. Tako je BDP NemaÄke, motora evropske ekonomije, pao za 11,7 posto na godišnjoj ravni, odnosno 10,1 posto na kvartalnoj ravni. Francuska ekonomija potonula je još dublje: pad njenog BDP-a u drugom ovogodišnjem tromeseÄju u odnosu na isti kvartal lane iznosio je 19 posto, dok je u poreÄ‘enju s prvim ovogodišnjim kvartalom pad bio 13,8 posto. To je Äak i dublji pad od onoga u Italiji, Älanici koju je pandemija koronavirusa najviše pogodila, Äiji je BDP u drugom kvartalu pao 17,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal, odnosno 12,4 posto u odnosu na prvo ovogodišnje tromeseÄje.
Ipak, meÄ‘u velikim ekonomijama EU najgore je, kako pokazuju podaci Eurostata, prošla Španija. Njen BDP u drugom ovogodišnjem tromeseÄju bio je Äak 22,1 posto manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je u odnosu na prvi kvartal potonuo 18,5 posto.
Debele i u novijoj istoriji nezapamćene minuse nižu i vanevropske ekonomije. Tako je, kako su objavili u Vašingtonu, ameriÄka ekonomija, inaÄe najveća na svetu, u drugom tromeseÄju potonula neverovatnih 32,9 posto na godišnjoj ravni, što su analitiÄari već ocenili "istorijskim". Naravno, u negativnom smislu.
Urušavanje ekonomije
Podaci o tako velikim stopama pada ekonomske aktivnosti mogu se slobodno okarakterizovati kao urušavanje ekonomije. Takav pad ekonomije posledica je pandemije koronavirusa i "zakljuÄavanja" ekonomija. Drugim reÄima, dok su ekonomije bile u karantinu ogroman pad imale su i ponuda i potražnja. Veliki broj preduzeća nije radio, već su radile samo najosnovnije delatnosti, a graÄ‘ani, s druge strane, nisu imali gde da potroše svoj novac.
"Ti podaci su dramatiÄni, ali ipak nas ne vode u situaciju iz vremena Velike depresije 30-ih godina prošlog veka, kada je kriza trajala godinama. Sve će, naravno, zavisiti od kretanja koronavirusa, ali verujem da se u sledećoj godini može oÄekivati brz oporavak", objašnjava za Index.hr ekonomski analitiÄar Damir Novotni.
I Željko LovrinÄević iz zagrebaÄkog Ekonomskog instituta slaže se s ocenom da je pad u drugom kvartalu dramatiÄan. Ipak, on smatra da će Evropi za oporavak trebati malo više vremena.
"Sad vidimo da ovo neće biti tako kratkotrajno. OÄekujem da bi se Europa tek 2023. godine mogla vratiti na pretkrizne nivoe", kaže LovrinÄević za Index.
PesimistiÄne prognoze
Nezavisno od toga kada će poÄeti oporavak i koliko će trajati, Äinjenica je da će ova godina u celom svetu biti izuzetno teška. Na to ukazuju i prognoze MeÄ‘unarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske komisije.
U MMF-u su tako još u aprilu prognozirali da će svetski BDP u 2020. godini potonuti tri posto. Pritom će puno gore proći razvijene ekonomije nego zemlje u razvoju. Naime, proseÄan pad ekonomske aktivnosti u razvijenom delu sveta u ovoj bi godini trebao iznositi 6,1 posto, dok će pad u zemljama u razvoju biti znatno manji, samo jedan posto.
MeÄ‘u razvijenim zemljama na udaru recesije posebno će se naći ekonomije Italije i Španije, zatim Francuske i NemaÄke te Velike Britanije, Kanade, SAD-a i Japana. Kada je reÄ o zemljama u razvoju, ekonomija Rusije u ovoj bi godini trebalo da potone 5,5 posto, na što će, osim koronakrize, uticati i pad cena energenata. S druge strane, dve velike ekonomije, indijska i kineska, godinu bi Äak trebalo da završe u plusu. Ili, preciznije, prognoze MMF-a pokazuju da bi Kina, zemlja iz koje je krenula pandemija koronavirusa, u ovoj godini trebalo da ostvari rast BDP-a od 1,2 posto, što je za kineske prilike inaÄe vrlo slabo, dok bi Indija u 2020. trebalo da ostvari rast BDP-a od 1,9 posto.
Oporavak u sledećoj godini
I u MMF-u oÄekuju da će se svetska ekonomija u sledećoj godini poÄeti da se oporavlja, i to po stopi od 5,8 posto. Pritom bi ekonomski rast u razvijenim zemljama trebalo da bude sporiji nego u zemljama u razvoju, odnosno razvijeni deo sveta trebalo bi da ima ekonomski rast u proseku 4,5 posto, a zemlje u razvoju po stopi od 6,6 posto.
Uprkos tome što ne oÄekuju dugotrajnu krizu, ekonomisti upozoravaju da je arhitektura svetske ekonomije u koronakrizi poÄela da se menja, te da će nastaviti da se menja. Koronakriza je, može se reći, unela tektonske promene u naÄin funkcionisanja ekonomije.
Posledice koronakrize
Jedna od posledica koronakrize biće, upozoravaju ekonomisti, proces dodatnog zatvaranja država i trgovinskih blokova. Drugim reÄima, evropski kapital će u budućnosti verojatno manje tražiti prilike na vanevropskim tržištima, a više će se okrenuti ulaganjima u slabije razvijene evropske zemlje, i to iz jednostavnog razloga što neće želeti reprizu korona udara na kretanje roba. Izgledno je i to da će se skratiti nabavni lanci.
Druga posledica mogla bi biti, dodaju ekonomisti, smanjenje znaÄaja uslužnih delatnosti, ukljuÄujući i turizma, za ekonomiju. Umesto naglaska na usluge, "u modu" će se verojatno vratiti reindustrijalizacija, što će podsticati i Evropska komisija.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE