Ovo je lista NAJSMEŠNIJIH PREZIMENA u Srbiji, da li je vaše na SPISKU?
Foto:Ilustracija/Espreso.co.rs
Nasuprot najÄešÄ‡im i sasvim “obiÄnim” prezimenima kao što su Jovanović i Petrović, u Srbiji se mogu Äuti i malo drugaÄija kao što su: Guzina, Stan ili VraÄar
Da li ste znali da u Srbiji možete da upoznate Prdiće, Zaklane, Agbabe, ali i nekoga ko se preziva Ružan, Trtić ili Kasapić?
Prema podacima RepubliÄkog zavoda za statistiku najviše ljudi u Srbiji preziva se Jovanović. Za njima slede Petrovići, Nikolići, Markovići, ÄorÄ‘evići, Stojanovići, Ilići, Stankovići, Pavlovići i Miloševići. Ipak, kao što ima mnogo neuobiÄajenih imena, ima i takvih prezimena.
MeÄ‘u neobiÄnijima su, primera radi, vlaška prezimena. Tako postoje: Stan, Fujkić, Dželatović, Stojkan, Ružan, Prskić i Prstić, Pića, Mndrucić, Logofetović, Žurž, Dlbokić, Gotovanović, ali i Bzganović, BuÄ‘elan, Bkić, Alovjanić. Ipak, ispostavilo se da se ljudi “Äudnijih” prezimena mogu sresti širom zemlje.
– Kod nas postoje Pralica, Bolesnikov, Krivić, Štešić, Dupalović, Rkman… Ima i onih koja zvuÄe malo pogrdno kao što su Kurandić, Guzina i Trtić. Ispostavilo se da ljudi koji nose neobiÄna prezimena, ÄešÄ‡e menjaju kako prezime, tako i ime i to u veoma kratkom vremenskom roku – kaže matiÄarka Gradske uprave Kragujevac, Milena Rizmić.
Prezimena kakva postoje danas ustanovljena su tek u XIX veku. MeÄ‘utim, najstarija prezimena su Ljutići i Bodrići koji potiÄu još iz IX veka, navodi se na portalu Poreklo.rs, koji ureÄ‘uju etnolozi i antropolozi koji se bave i poreklom srpskih prezimena.
Prezimena su najÄešÄ‡e nastala po imenu oca, ali i po zanimanju roditelja, mesta u kome je porodica živela, kao i po oÄevom nadimku. Prezimena su nastajala i po nazivu plemena kojem porodica pripada, ali i po nekoj stranoj reÄi.
Tako se meÄ‘u prezimenima koja su nastala po oÄevom zanimanju svojom neobiÄnošÄ‡u izdvajaju Drndar, VraÄar, Ibrajter, Kasapić, Mimara, Svirac, ÄŒešljar i Šegrt.
Neka prezimena koja su danas smešna, u prošlosti su imala drugo znaÄenje, kao što su Gaće i Karagaća. Gaće su ranije bile naziv za pantalone, a ne za donji veš, pa je prezime Karagaća znaÄilo da je u pitanju neko ko nosi crne pantalone. Takvo je i prezime Kurić, a uprkos današnjim insinuacijama, kur je praslovenska reÄ za petla, pa odatle potiÄe i to prezime.
NeobiÄna su i prezimena poreklom iz Hercegovine, a koja se mogu Äuti i u Srbiji. Takva su na primer: Agbaba, Guzine i GuziÄić, Istinić, LisiÄić, Šarac, Prdići… Ne bi vam bilo svejedno ni da se prezivate Zaklan ili Prdavica.
Postoji anegdota da su pogrdna prezimena Srbi sami sebi davali, odnosno protiveći se Austrougarskoj vlasti izmišljali su svakakva smešna prezimena. Kasnije se ispostavilo da će izgubiti imanje ukoliko se odreknu svog prezimena, pa su bili primorani da usvoje to što su izmislili.
Po drugoj teoriji, državni Äinovnici u Austrougarskoj su namerno, kao zvaniÄna prezimena Srba upisivali njihove liÄne ili porodiÄne nadimke koji su imali pogrdno ili uvredljivo znaÄenje.
Na taj naÄin su nastala prezimena Nakarada, Dronjak, Guzina, Klipa, Ušljebrka, Nepergaća, Krivošija i sliÄno. Ipak, obe verzije se smatraju nezvaniÄnim i nisu adekvatno dokazane.
Najstariji popis stanovništva Srbije potiÄe iz 1476. godine. MeÄ‘utim, beleženje imena i prezimena u matiÄnim knjigama nije raÄ‘eno istovremeno u svim krajevima. Naredbom kneza Aleksandra KaraÄ‘orÄ‘evića, prezimena se od 1842. godine uvode kao obavezan vid identifikacije.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE