Nedovoljan nivo demokratije za ulazak u EU
Foto:EPA-EFE/OLIVIER HOSLET
Dan nakon održanih izbora 21. juna, poslanici grupe Socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu izdali su saopštenje da je novi sastav parlamenta "ruganje demokratiji" i pozvali države Älanice EU da ne otvaraju nova pregovaraÄka poglavlja sa Srbijom dok se stanje ne popravi. U poslednjih godinu dana, EP je posredovao u dijalogu vlasti i opozicije, poslanici su slali pisma komesaru za proširenje Varheljiju, a ocene su postajale sve oštrije, prenosi European Western Balkans.
Poslanika Socijalista i demokrata, grupe koja okuplja partije levog centra širom kontinenta, ima 146 od ukupno 705, što je Äini drugom po veliÄini. MeÄ‘utim, ovi poslanici nisu jedini digli glas o Srbiji poslednjih meseci – pismo komesaru Varheljiju, u kojem se izražava duboka zabrinutost stanjem demokratije u Srbiji, krajem maja poslala je i liberalna grupa „Obnovimo Evropu“, koja ima 98 poslanika. Odmah nakon izbora u Srbiji, saopštenje o nedovoljnom nivou demokratije za ulazak u EU je objavila i poslanica grupe Evropskih zelenih zadužena za Srbiju Viola fon Kramon Taubadel – ova grupa ima 67 poslaniÄkih mesta.
Nisu, naravno, svi poslanici ovih grupa u Evropskom parlamentu pojedinaÄno zauzeli stav o situaciji o Srbiji. ÄŒinjenica je, meÄ‘utim, da su to uradili oni poslanici koji su u okviru njih takozvani „izvestioci iz senke“ za Srbiju – Fon Kramon za Zelene i poslanik Klemen Grošelj za „Obnovimo Evropu“, i da se do sada nisu Äuli nikakve drugaÄije poruke iz njihovih redova. To znaÄi da su se, od grupa u Evropskom parlamentu koje su poslednjih meseci izašle sa jasnim stavom o Srbiji, tri kritiÄne prema stanju u zemlji – socijaldemokrate, zeleni i liberali – dok samo jedna, Evropska narodna partija, i dalje ima blagonaklon stav prema vlastima. Odnos snaga ovih poslanika je 311 prema 187.
Nakon izbora, na dnevnom redu su formiranje novog zajedniÄkog odobora Evropskog parlamenta i Narodne skupštine, a u drugoj polovini godine možemo oÄekivati i pokušaj da se obnovi posredovanje, koji su najavili poslanici Tanja Fajon i Vladimir BilÄik, kao i rezoluciju Evropskog parlamenta o Srbiji, koja će uslediti nakon izveštaja Evropske komisije na jesen, piše European Western Balkans.
U formalnom smislu, sve odluke o politici proširenja EU donose države Älanice, dok pregovore vodi Evropska komisija. Evropski parlament, Äije poslanike neposredno biraju svi graÄ‘ani EU, nema obavezujućih nadležnosti kada je stanje u Srbiji u pitanju, ali je, kao i u drugim oblastima, razvio mehanizme na osnovu kojih stavovi poslanika mogu da se iskažu i utiÄu na javnost i ostale institucije EU. Kako su reakcije i medija i vlasti u Srbiji poslednjih godina pokazale, ovi stavovi imaju odreÄ‘enu politiÄku težinu.
Za razliku od Evropske komisije, koja u svojim izveštajima o Srbiji ne daje politiÄke ocene i ne osvrće se na pojedinaÄne sluÄajeve, Evropski parlament ima mogućnost da to uradi. ÄŒak i u godinama kada stanje u Srbiji nije bilo kontroverzno koliko danas, u rezolucijama Evropskog parlamenta Äiji je nacrt sastavljao tadašnji izvestilac za Srbiju Dejvid Mekalister našla su se, putem amandmana, pitanja poput rušenja u Savamali i stanja u medijima.
Novi petogodišnji saziv Evropskog parlamenta izabran je u maju 2019. godine, i za godinu dana je svojom aktivnošÄ‡u u pogledu Srbije nadmašio celokupni prethodni saziv. Svi organi se nisu ni konstituisali do kraja, a već je, povodom održavanja izbora u Srbiji, dogovorena posredniÄka uloga evropskih poslanika u dijalogu vlasti i (dela) opozicije, u septembru prošle godine. Kako je naš portal uoÄi izbora pisao, dogovorene mere na kraju nisu dovele do znatnih poboljšanja, ali je samo ukljuÄivanje ove institucije u posredovanje znaÄilo priznanje da u Srbiji situacija sa izbornim uslovima problematiÄna.
Još jedan potez Evropskog parlamenta u prilog ovom zakljuÄku bio je plan da se na izbore pošalje posmatraÄka misija, što se na kraju nije desilo zbog pandemije COVID-19. Kako poseća glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans Nemanja Todorović Štiplija, ove misije do sada se nisu slale u zemlje kandidate, već one koje su na nižem stepeniku, poput Moldavije, Ukrajine ili Kosova.
“U zemlji kandidatu ranije nije bilo ovakvih misija – iako na kraju nije poslata, sama najava da će je biti je bila znak da neke stvari nisu u redu”, naglašava Štiplija.
Nakon uvoÄ‘enja vanrednog stanja zbog izbijanja pandemije koronavirusa, a potom i zakazivanja izbora za 21. jun, usledila su tri pisma na adresu komesara Olivera Varheljija. Jedno su potpisali jedanaest poslanika iz redova liberala, drugo deset iz redova socijaldemokrata, a treće, koje je napisao poslanik Atila Ara-KovaÄ, dvadeset njegovih kolega iz Äak pet razliÄitih grupa, ukljuÄjući zelene i levicu, kao i jednog Älana Evropske narodne partije iz Finske, Petrija Sarvame.
Sva tri pisma otvoreno su ukazala na zabrinjavajuću situaciju, najpre povodom uvoÄ‘enja vanrednog stanja bez zasedanja parlamenta, a potom zakazivanja izbora bez konsultacija sa svim politiÄkim akterima. Poslanici su izrazili sumnju da će izbori 21. juna biti fer i demokratski zbog faktora kao što je kontrola vlasti nad medijima. Ovako jasno odreÄ‘ivanje prema stanju u Srbiji ranije je izostajalo.
KonaÄno, uoÄi izbora, evropski poslanici održali su sastanke sa vlašÄ‡u, opozicijom i civilnim društvom, uz poruku da se kontakti i razgovori nastavljaju i nakon njih.
Kako se došlo do toga da od povremenih komentara Evropski parlament uzme ovako ozbiljno uÄešÄ‡e u razvoju dogaÄ‘aja u Srbiji? Prema mišljenju poslanika Klemena Grošelja, izvestioca iz senke grupe „Obnovimo Evropu“ za Srbiju, dva razloga su kljuÄna – izbori i Kosovo.
„Kada je reÄ o izborima, postoje oÄigledne razlike meÄ‘u razliÄitim politiÄkim grupama u EP. Što se tiÄe naše grupe Obnovimo Evropu, mi se zalažemo za slobodne i poštene izbore kao osnovu modernih demokratskih društava. Moj trenutni utisak je da Srbija ne ispunjava ove kriterijume“, izjavio je Grošelj za naš portal uoÄi održavanja izbora 21. juna.
Drugi razlog porasta interesovanja za Srbiju, napominje ovaj evropski poslanik, jeste buducÌnost odnosa Srbije i Kosova, pošto je preovlaÄ‘ujucÌe oÄekivanje da cÌe nova vlada u Srbiji, a takoÄ‘e i na Kosovu, nakon izbora rešiti otvoreno pitanje Kosova.
“Ovo oÄekivanje je usko povezano sa stavom odreÄ‘enih politiÄkih grupa u EP prema srpskim vlastima. Naravno, to takoÄ‘e znaÄi da ako se ta oÄekivanja ne ispune, stav bi mogao i da se promeni. To cÌe, prema tome, takoÄ‘e biti važan faktor, bar za deo EP, u buducÌem odnosu prema Srbiji i srpskim vlastima”, napomenuo je Grošelj.
Kako podseća Nemanja Todorović Štiplija, u narednim mesecma ponovo ćemo gledati formalne instrumente Evropskog parlamenta u akciji – rezolucije koja se piše na osnovu izveštaja Evropske komisije kao i, pretpostavlja se, novi sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
„Evropski parlament u rezoluciji daje svoj politiÄki stav, tako da je ona koja se odnosi na Srbiju izuzetno važna“, napominje on. To će biti prva rezolucija koju će sastaviti novi izvestilac za Srbiju Vladimir BilÄik koji, kao i njegov prethodnik Mekalister, dolazi iz redova Evropske narodne partije. Iako su rezolucije do sada bile mnogo izbalansiraniji dokumenti nego što se to možda oÄekuje, u vazduhu ostaje da visi poruka iz prethodne nedelje, kada se pokazalo je da Srpska napredna stranka još uvek ima podršku Evropske narodne partije (EPP), Äiji je pridruženi Älan.
Donald Tusk protiv Tanje Fajon, ili ipak malo složenije
Tvit u kojem je predsednik EPP Donald Tusk poželeo sreću predsedniku Srbije Aleksandru VuÄiću pred parlamentarne izbore u nedelju naišao je na burne reakcije na toj društvenoj mreži, kao i njegova Äestitka na pobedi koja se nikada nije dovodila u pitanje.
S druge strane, saopštenje grupe Socijalista i demokrata u ponedeljak predsednik VuÄić je okarakterisao kao samostalnu kritiku Tanje Fajon, iako je njena izjava bila tek deo reakcije u kojoj su uÄestvovale i njene kolege Kati Piri i Tonino Picula. Saopštenje je objavljeno na zvaniÄnom sajtu ove poslaniÄke grupe.
Kao što je već napomenuto, ukoliko su prethodni meseci pokazali da Srpska napredna stranka ima podršku demohrišÄ‡ana u Evropskom parlamentu, dok su socijaldemokrate, liberali i zeleni sve kritiÄniji povodom stanja u Srbiji, to pokriva skoro 500 poslanika od ukupno 705 u ovoj instituciji. Preostale tri poslaniÄke grupe nisu se posebno bavile situacijom u zemlji, ali njihovi prethodni stavovi već su poznati.
Nikako se ne može reći da je grupa Ujedinjena evropska levica – Nordijska zelena levica, koju Äine grÄka Siriza, nemaÄka Levica i druge partije, naklonjena vlastima u Srbiji, a ovo je za naš portal potvrÄ‘eno iz ove grupe, koja broji 39 poslanika. Kako nam je reÄeno, grupa ima veoma kritiÄan prema situaciji vezano za stanje demokratskih standardi i sloboda, prvenstveno vezano za slobodu medija, i generalno demokratskih tokova u zemlji.
S druge strane nalaze se Evropski konzervativci i reformisti, grupa koja broji 62 poslanika, a u kojoj glavnu reÄ vodi vladajuća poljska partija Pravo i pravda. Ova partija i sama se nalazi pod optužbama za kršenje evropskih vrednosti, pre svega vladavine prava, a podrška koju je davala proširenju na Zapadni Balkan govori o tome da je teško oÄekivati od poslanika ove grupe da se pridruže kritikama vlasti u Srbiji.
KonaÄno, grupa koju Äine desne populistiÄke partije – Identitet i demokratija – kada je reÄ o pitanjima proširenja, poslednjih godina se isticala protivljenjem prijema Turske i, u manjoj meri, Albanije. Šarenolikost ove grupe koju Äine 76 poslanika, od partija skeptiÄnijih prema proširenju, poput francuskog Nacionalnog okupljanja i Alternative za NemaÄku, i onih koje su imale više prijateljski odnos prema Srbiji, kao što je Slobodarska partija Austrije, do sada je onemogućavala jasan stav grupe o stanju u zemlji.
Evropski parlament još uvek je manje polarizovan nego nacionalna zakondovna tela, i u njemu vladajuću koaliciju trenutno Äine tri najveće grupe – EPP, Socijlisti i demokrate i „Obnovimo Evropu“. Poslednjih godina nije dolazilo do znaÄajnih sluÄajeva preglasavanja kada su na dnevnom redu bile teme proširenja. MeÄ‘utim, taj scenario nije nezamisliv – u novembru prošle godine Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta nije iz prve podržao kandidaturu Olivera Varheljija za komesara za proširenje. Trideset poslanika je glasalo za, a 48 protiv, i to baš iz redova grupa koje su trenutno kritiÄne prema vlastima. Tek nakon što je dostavio odgovore na dodatna poslaniÄka pitanja, Varheljijeva kandidatura je potvrÄ‘ena.
Ukoliko bi, dakle, u nekom trenutku, došlo do preglasavanja povodom dokumenata u Srbiji, da li bi vlast mogla da oÄekuje da ima većinsku naklonjenost? Trenutno brojÄano stanje i jasni stavovi izneti poslednjih meseci pokazuju da to ne bi bio sluÄaj.
Ipak, formalni dokumenti su tek deo uticaja Evropskog parlamenta, posebno ako njihov sadržaj ne dolazi do većine medija u Srbiji. Ono u Äemu zaista može da se napravi znaÄajna razlika jeste nastavak posredovanja, ali u drugaÄijem formatu nego što je to bio sluÄaj prošle godine – sada više svakako nema opozicije u parlamentu, barem ne one koja se žali na izborne uslove. EP je u Severnoj Makedoniji uspeo da isposreduje sporazum kojim je razrešena politiÄka kriza, i oÄekivaće se da opozicija u Srbiji nastavi da insistira na ovoj vrsti rešenja. Da li će do njega doći, zavisiće od manevarskog prostora vlasti.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE