Projekti “teški†800 miliona evra
Foto:Shutterstock/EPA-EFE/VALDRIN XHEMAJ/EPA-EFE/Chris Carlson/Arhiva
UÄešÄ‡e Donalda Trampa na sastanku lidera Srbije i Kosova Aleksandra VuÄić i Avdulaha Hotija 4. septembra u Beloj kući još nije potvrÄ‘eno, pa je i nepoznato da li će tom prilikom biti reÄi o politiÄkim, odnosno statusnim pitanjima. Sa druge strane, spekuliše se da će na pregovorima u Vašingtonu biti reÄi o već najavljenima velikim infrastrukturnim projektima, a u koje će samo Srbija uložiti više od 800 miliona evra.
Ubrzanje ekonomskog rasta i otvaranje novih radnih mesta biće teme prvog sastanaka Aleksandra VuÄića i Avdulaha Hotija u Beloj kući, potvrÄ‘eno je iz Vašingtona. “Politika” je nedavno objavila da će na dnevnom redu zapravo biti veliki infrastrukturni projekti, Äija vrednost prelazi nekoliko stotina miliona evra.
Sagovornici portala Nova.rs navode da bi Hoti i VuÄić mogli da razgovaraju o projektima koji su već najavljeni, a Äija realizacija još nije poÄela.
OÄekuje se da bi njihovo sprovoÄ‘enje upravo mogla da ubrza SAD, naroÄito u vidu pritiska, ali i finansijske pomoći.
Izgradnja autoputa Niš – Merdare – Priština
PoÄetkom ove godine u Minhenu dogovorena je izgradnja autoputa Beograd – Priština. Tada je Izjavu o nemarama o njegovoj izgradnji u ime Srbije potpisao je Marko Äurić u Minhenu, a potpisivanju su prisustvovali izaslanik ameriÄkog predsednika RiÄard Grenel i predsednici Srbije i Kosova Aleksandar VuÄić i Hašim TaÄi. Srpska strana ubrzo će krenuti u realizaciju ovog projekta, dok Priština nije mnogo odmakla od poÄetka.
Srbija bi do kraja godine trebalo da zapoÄne radove na prvoj trasi izgradnje autoputa do Prištine. ReÄ je o deonici od Niša do PloÄnika, koja je duga 33 kilometra, a procena vrednosti radova na izgradnji poluprofila, eksproprijacije i projekta iznosi oko 250 miliona evra.
Za izgradnju ove deonice Srbija je pozjamicu od Evropske investicione banke u iznosu od 100 miliona evra, a u vidu granta obezbedila je još 40,6 miliona evra. Ranije je najavljeno da će ostatak novca biti obezbeÄ‘en iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.
Kako su ranije rekli u Ministarstvu graÄ‘evinarstva, druga deonica ovog auto puta od PloÄnika do Merdara duga je 44 km i u nju će biti uloženo oko 570 miliona evra.
Stefan Surlić sa Fakulteta politiÄkih nauka kaže da prištinska strana nije ni poÄela da radi na ovom projektu.
“Pretpostavljam da će sa ameriÄke strane biti pritisaka na Prištinu da krene u njegovu realizaciju. Kod nas je usvojen plan i realizacija na izgradnji prve trase bi trebalo da krene do kraja ove godine”, navodi on za Nova.rs.
Obnova železniÄkog saobraćaja
Na istom sastanku u Minhenu potpisana je i Izjava o obnovi železniÄkog saobraćaja i to na deonici od Beograda preko Merdara do Prištine. U pitanju je pruga na trasi: Beograd – Lapovo – Niš- Doljevac – Kuršumlija – Merdare – Priština, u dužini od 388 kilometara.
Kada je reÄ o srpskoj strani, železniÄki saobraćaj se i sada odvija od Niša do mesta Merdare. MeÄ‘utim, od Merdara do same administrativne linije pruga je nefunkcionalna, jer je tunel na toj liniji urušen 1999. godine u bombardovanju, a dalje, na teritoriji KiM, u veoma je lošem stanju i u toku su rekonstrukcije.
Srpski zvaniÄnici do sada nisu govorili da li će u železniÄku infrastrukturu na pomenutoj deonici ulagati dodatni novac, a nepoznato je i kako će Priština finansirati radove. OÄekuje se da će finansijsku pomoć, ukoliko bude bilo potrebe, obezbediti SAD.
Nema podataka kolika je procenjena vrednost radova i naÄin na koji će se oni finansirati.
“Samo deminiranje tunela u mestu Merdare košta nekoliko stotina hiljada evra, ali izgradnja pruge može koštati i više od 100 miliona evra”, navodi Dušan Janjić, predsednik Foruma za meÄ‘uetniÄke odnose.
Obnova avio linije Beograd – Priština
Dogovor o obnovi avio linije Beograd Priština, posle 20 godina pauze, zapravo je prvi koji je napravljen uz posredovanje RiÄarda Grenela. Pismo o namerama potpisano je u ameriÄkoj ambasadi u Berlinu, gde je osim Grenela bio prisutan ameriÄki savetnika za nacionalnu bezbednost Robert O’Brajen.
U ime Srbije taj dokument potpisao je Milun Trivunac, državni sekretar u Ministarstvu privrede.
Dogovoreno je da na relaciji Beogard-Priština lete avioni Lufthanzinog prevoznika Eurovings, Äiji je predstavnik rekao da će letovi biti obnovljeni pošto Srbija i Kosovo otklone preostale prepreke.
Jedna od prepreka bile su takse na uvoz robe iz centralne Srbije, koje je Priština u meÄ‘uvremenu ukinula. TakoÄ‘e, kosovske vlasti bi trebalo sa NATO da potpišu sporazum u okviru normalizacije vazdušnog prostora, jer je prema Vojno-tehniÄkom sporazumu iz 1999. godine, odgovornost za vazdušni prostor Kosova preuzela Alijansa, odnosno Kfor. Ona bi trebalo da bude preneta na lokalne vlasti.
“Verovatno je sve usporila pandemija. Budući da bi avioprevoznik trebalo da bude Lufthanza, realizacija ovog projekta trebalo bi da poÄne kada se uspostavi saobraćaj sa NemaÄkom”, kaže Janjić.
Pojedini mediji su objavili da bi 4. septembra u Vašingtonu mogao da bude postignut dogovor koji bi predstavljao korak ka stvaranju ekonomske unije, nalik Šendženu u Kini – ekonomski snažnoj teritoriji sa brojnim kompanijama.
Stefan Surlić navodi da o tome nema informacija, te da veruje da će tema biti ”mini Šengen”.
”Ono što Kosovo želi da izbegne, a o Äemu će se priÄati na ovom sastanku, je da bude spona izmeÄ‘u Srbije i Albanije, koja ima problem sa projektom ‘mini Šengena’, jer se tome protive vlasti u Prištini. Kosovo bi trebalo da bude siguran tranzit za srpsku i albansku privredu”, kaže on.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE