Koliko ukrÅ¡tene reÄi utiÄu na zdravlje ljudi?
Foto:Pixabay/ Gradini
Da li se sećate kada ste poslednji put rešavali ukrštene reÄi? Ova „gimnastika uma“ kako je Äesto nazivaju, za ljubitelje enigmatike je svakodnevna aktivnost, meÄ‘utim postoje studije koje govore da nije reÄ samo o razonodi već i o naÄinu kako da unapredimo svoje zdravlje, taÄnije oÄuvamo mozak.
Godinama se verovalo da je rešavanje ukrštenica jedan od najboljih naÄina da i u poznim godinama ljudi ostanu mentalno vitalni, pa i da preduprede demenciju.
Istraživanje nauÄnika sa King koledža u Londonu potvrdilo je Äak da redovno rešavanje sudoku, osmosmerki i ostalih enigmatskih zanimacija utiÄe pozitivno na mozak, a isto važi i za ljude koji redovno rešavaju zagonetke sa brojevima.
RazliÄite studije su takoÄ‘e dokazivale da oni koji u kontinuitetu rade ukrštenice, imaju snagu mozga 10 godina mlaÄ‘e osobe, a nekoliko istraživanja tvrdi da je rešavanje ukrštenica navodno ublažilo pad pamćenja za dve i po godine kod onih kod kojih se razvija demencija.
Ruski nauÄnici su konstatovali da su osobe koje su kao mlade volele da se zanimaju enigmatikom, u srednjim godinama bile bistrijeg uma. TakoÄ‘e, kratkoroÄno pamćenje i brzina razmišljanja bili su bolji kod onih koji se ovim bave, nego kod vršnjaka koji se ne bave.
StruÄnjaci SZO procenjuju da u svetu ima 55 miliona ljudi sa Alchajmerovom bolešÄ‡u (60-70 odsto svih sluÄajeva demencije) i drugim oblicima senilne demencije. U SAD, demencija pogaÄ‘a svakih 10 odraslih, a nakon 90 godina demencija se dijagnostikuje kod 35 odsto ljudi.
IstraživaÄi razumeju razloge za tako masovno širenje bolesti: veruje se da demencija, ili steÄena demencija, pogaÄ‘a osobe sa hipertenzijom, hroniÄnim nedostatkom sna, poremecÌajima u gastrointestinalnom traktu, kao i spontanim mutacijama DNK.
U meÄ‘uvremenu, drugi nauÄnici i lekari traže nove naÄine da spreÄe i uspore razvoj demencije. Pokazalo se da razliÄiti oblici stimulacije pamćenja i pažnje, ukljuÄujući slagalice, ukrštene reÄi, kompjuterske i društvene igre, poboljšavaju funkciju mozga kod starijih ljudi.
U nedavno objavljenoj ameriÄkoj studiji nauÄnici su ispitali kako video igre, kao i rešavanje ukrštenih reÄi, mogu pomoći u borbi protiv demencije.
AmeriÄki neuronauÄnici, kako prenosi portal vesti.ru, okupili su grupu od 107 starijih osoba koji su bolovali od blažih oblika demencije i pratili kako se njihovo stanje menjalo u narednih godinu i po dana.
IstraživaÄi su tražili od svih volontera da završe standardni set testova koji procenjuju ozbiljnost simptoma demencije. Amerikanci su prvi takav test uradili tri meseca nakon poÄetka obuke, a potom su organizovali još nekoliko sliÄnih testova za svoje štićenike.
Otkrili su da rešavanje ukrštenih reÄi u velikoj meri usporava napredovanje bolesti. Štaviše, u svojoj korisnoj akciji, ukrštene reÄi Äak i prevazilaze kompjuterske igrice.
„Prvi put smo ispitali kratkoroÄne i dugoroÄne koristi od rešavanja ukrštenih reÄi i uporedili ih sa drugim merama treninga pamćenja. Tako se pokazalo da je rešavanje ukrštenih reÄi mnogo korisnije od kompjuterskih igrica u smislu koliko takav trening usporava gubitak pamćenja kod osoba sa demencijom“, rekao je profesor Davanger Devanand sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku.
I nakon prvog testa, i u narednim testovima, test oštrine pamćenja i uma volontera dao je najbolje rezultate u grupi ukrštenih reÄi.
TakoÄ‘e, istraživaÄi iz SAD su otkrili da su i ukrštene reÄi i kompjuterske igrice znaÄajno usporile smanjenje obima mozga, istiÄući da su ukrštene reÄi bile efikasnije od video igrica. Ovo sugeriše da mentalne vežbe poboljšavaju pamćenje i mentalno zdravlje kod ljudi sa demencijom, zakljuÄili su istraživaÄi.
Škotka studija tvrdi suprotno: Efekat na mentalno zdravlje ne postoji
Jedna škotska studija tvrdi suprotno. Kako kažu, efekat ovog vida razonode na mentalno zdravlje zapravo ne postoji. Oni tvrde da, umesto toga, redovne intelektualne aktivnosti tokom života mogu da pojaÄaju mentalne sposobnosti u starijem dobu. Iza studije stoji tim bolnice Aberdin Rojal Infirmari i Univerzitet u Aberdinu.
Studija je poÄela kada su ispitanici imali 64 godina i oni su bili pozvani pet puta na testiranje memorije i brzine mentalne obrade podataka u periodu od 15 godina. UtvrÄ‘eno je da angažman u rešavanju problema nije zaštitio pojedince od opadanja mentalnog zdravlja, mada je mentalni trening pomogao starijim ljudima da dnevne zadatke rade bolje. Ipak, njihova studija nije utvrdila da mentalni trening spreÄava demenciju.
O uticaju rešavanja ukrštenih reÄi na naše zdravlje govorili su i naši lekari, istiÄući da znaÄaja ima, ali da se ne može striktno reći da su ukrštenice lek za kognitivne poremećaje.
„Vi vremenom poÄinjete da ipak izoštrite i ubrzate svoje asocijacije, pa kad Äujete u obiÄnom životu neki pojam, a vi onda brže asocirate na ono što je vezano za njega zato što ste na neki naÄin vežbali svoje sinapse rešavajući ove ukrštenice. Ali kažem ima jedan mali znaÄaj, ali ne možemo reći da su ukrštenice lek za kognitivne poremećaje“, rekla je u jednom razgovoru za RTS specijalista neuropsihijatrije-neurolog, prof. dr Nadežda Šternić. I neurolog prof. Dr Tihomir Ilić smatra da mozak treba da Äuvamo kao i telo.
Lekari savetuju da je za Äuvanje mozga najvažnije da se na vreme leÄe hroniÄne bolsti, da nam ishrana bude izbalansirana, da dovoljno spavamo, smanjimo stres…
„ÄŒovek koji je Äitavog života radoznao, koji se stalno trudi da usvoji nove sadržaje on otprilike nema kad da izgubi te svoje vrednosti. Na primer zanimljivost je i kaže se da ako želite da saÄuvate mozak i u kasnijim godinama, nauÄite da svirate neki instrument, pokušajte da nauÄite neki strani jezik, to aktivira potpuno drugaÄije obrasce moždane aktivnosti od onih koje su nam uobiÄajeni dnevni zadatak“, naveo je ovaj neurolog za RTS.
Kako su zapravo ukrštenice nastale i šta znamo o njima? ProuÄavaoci istorijata ukrštenih reÄi slažu se da je prve ukrštene reÄi sastavio Britanac Artur Vin (Arthur Wynne) i objavio 21. decembra 1913. godine u zabavnom dodatku njujorškog nedeljnika World.
Za kratko vreme ova enigmatska inovacija postala je veoma popularna i tokom ranih dvadesetih godina 20. veka su i drugi izdavaÄi novina poÄeli da je štampaju u svojim izdanjima.
Vremenom je ona poprimila svoju prepoznatljivu formu – sa crnim poljima kojih nije bilo u ukrštenici Artura Vina. Nakon uspeha u Americi, preneta je i u Evropu. Prve ukrštene reÄi u Ujedinjenom Kraljevstvu objavljene su u februaru 1922. godine u Prisons magazinu (Pearson’s Magazine) , a prva Tajmsova (Times) ukrštenica je štampana 1. februara 1930. Britanski autori ukrštenica su ubrzo smislili nove varijacije ukrštenih reÄi, a jedna od njih je kriptiÄna ukrštenica kod koje se tražena rešenja ne opisuju direktno, već kroz rešavanje neke druge zagonetke.
Smatra se da najteže i najkvalitetnije ukrštene reÄi donosi ameriÄki Njujork tajms, u kojem se ova zagonetka bez prekida objavljuje od 1942.
Prva moderna ukrštenica u Srbiji objavljena je 18. marta 1925. u „Ilustrovanom listu“, a potom i u „DeÄjim novinama“ broj 2 od oktobra 1925. Autor ove druge je izvesni ÄŒ. Aleksijević Braca. Ukrštene reÄi su u Srbiji, kao i u drugim zemljama, stekle veliku popularnost tako da su se već izmeÄ‘u dva svetska rata pojavili i prvi enigmatski listovi gde su najzastupljenija zagonetka bile ukrštene reÄi.
Ubrzo nakon završetka Drugog svetskog rata pojavili su se novi enigmatski listovi, da bi krajem devedesetih godina 20. veka došlo do ekspanzije enigmatske štampe, tako da danas u Srbiji izlazi oko 80 enigmatskih listova. Skoro sve novine i Äasopisi imaju po neku ukrštenicu ili periodiÄne enigmatske dodatke. Najstariji enigmatski list u Srbiji je „Enigma“, Äiji je prvi broj izašao 7. jula 1951, a koji izlazi bez prekida do danas.
Ukrštene reÄi se tradicionalno rešavaju olovkom na hartiji, ali danas postoje i „onlajn“ ukrštene reÄi.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE