Proverite da li vaÅ¡im rodoslovom teÄe PLAVA KRV
Foto:Printscreen Youtube
Srbi vole da se pohvale svojim poreklom, ali postavlja se pitanje koliko zaista poznajemo svoj rodoslov? U sluÄaju da niste sigurni da li u vama teÄe plava krv, evo prilike da to proverite.
Ukoliko nosite neko od ovih prezimena moguće je da potiÄete iz neke naše plemićke porodice, poput one kneza Aleksandra KaraÄ‘orÄ‘evića za koga se vezuje nastanak današnjih prezimena u Srbiji.
On je, naime, 1851. godine jednim aktom naredio uspostavljanje trajnih prezimena po najstarijim i najznaÄajnim precima. Ipak, zahvaljujući saÄuvanim manastirskim, carskim i kraljevskim poveljama i spisima iz prošlosti, pre svega iz srednjeg veka, danas znamo da su se i naši preci prezivali sliÄno kao i mi danas.
Ovo su prezimena koja su nosile srpske srednjovekovne plemićke porodice i vladarske dinastije:
Branković
Brankovići su srpska vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. veka. Najpoznatiji predstavnik je svakako Vuk Branković, uÄesnik boja na Kosovu, oženjen Marom, ćerkom kneza Lazara i kneginje Milice. Kasnije su nosili titulu despota, i samostalno, ali i kao turski vazali. Veruje se da danas nema direktnih potomaka ove porodice.
Balšić
Balšići su bili srednjovjekovna srpska dinastija, koja je vladala Zetom od 1360. do 1421. godine. Posle smrti cara Dušana Balšići postaju gospodari Zete, priznajući samo formalno vlast srpskog cara Uroša.
Branivojević
Branivojevići su bili srpska vlastelinska porodica koja je u drugoj polovini XIII i prvoj trećini XIV veka vladala Humom. Njen rodonaÄelnik bio je vlastelin Branivoje koji je od kralja Milutina dobio na upravu Ston i Pelješac. Posle Milutinove smrti, oni su se praktiÄno otcepili od kraljevine Srbije, posle Äega su otpoÄeli širenje svojih poseda.
Vlastimirović
Vlastimirovići su prva srpska vladarska porodica o kojoj postoje istorijske beleške.
Naziv dinastije Vlastimirovići stvorili su istoriÄari prema prvom vladaru iz ove dinastije koji je stvorio nezavisnu državu – knezu Vlastimiru, za razliku od Nemanjića, koji su tako nazivani još u svoje vreme. Ponekad, mada dosta retko, ova se vladarska porodica naziva Višeslavići ili Višeslavljevići, prema prvom vladaru Äije nam je ime poznato, knezu Višeslavu.
Vojinović
Vojinovići su bili srpska vlastelinska porodica koja je tokom XIV veka igrala znaÄajnu ulogu u Nemanjićkoj Srbiji, pogotovo nakon smrti cara Dušana kada su tokom raspada srpskog carstva njeni predstavnici veliki vojvoda Vojislav Vojinović, a potom i njegov bratanac Nikola Altomanović bili najjaÄe velmože u Srbiji.
Vojislavljević
Vojislavljevići su srpska srednjovekovna dinastija, koja je nasledila vlast nad Dukljom preko Jovana Vladimira i srpske dinastije Vlastimirovića. Ova loza vladala je Dukljom i okolnim podruÄjima, ukljuÄujući i Zahumlje, Rašku i Bosnu. Njihova vladavina je trajala od 1034. do 1186. godine, kada je dominaciju preuzela dinastija Nemanjić.
Vukanović
Vukanovići su bili srpska vladarska porodica koja je vladara Raškom od kraja 11. veka do poÄetka druge polovine 12. veka. Samo ime dinastije je navedeno uslovno, odnosno predstavlja termin koji su moderni istoriÄari izveli iz imena prvog znaÄajnijeg vladara ove porodice - raškog velikog župana Vukana.
Dejanović
Dejanovići ili Dragaši su bili srpska vlastelinska porodica koja je u drugoj polovini 14. veka upravljala prostorom oko tromeÄ‘e današnjih republika Srbije, Bugarske i Makedonije. Njen rodonaÄelnik je bio sevastokrator Dejan koji je bio oženjen roÄ‘enom sestrom cara Dušana - Teodorom. Konstantin Dragaš je opevan u narodnoj epskoj poeziji kao drug Marka Kraljevića pod imenom beg Kostadin. Pored toga, njegovo ime se oÄuvalo u današnjem nazivu Velbužda kojim je upravljao, a koji se danas zove Ćustendil što je izvedeno od turskog naziva Kjustendil, što znaÄi Konstantinova Banja.
DinjiÄić
DinjiÄići su srednjovekovna vlastelinska porodica koja je u doba kraljevine Bosne upravljala oblašÄ‡u Jadara. Prvi poznati predstavnik DinjiÄića je župan Dinjica. On se pojavljuje u povelji kralja Stefana Tvrtka od 10. aprila 1378. godine, kojom srpski kralj potvrÄ‘uje povelje preÄ‘ašnjih banova Bosne i kraljeva Srbije.
Zlatonosović
Zlatonosovići su srednjovekovna vlastelinska porodica koja je u doba kraljevine Bosne upravljala oblašÄ‡u Usore. Braća VlaÄ‘ i Stefan Zlatonosović bili su uÄesnici u Kosovskom boju 1389. godine u kojem su bili zarobljeni od strane Turaka.
Jakšić
Jakšići su bili poznata plemićka porodica iz vremena srpske despotovine. Jakšići su zadivili MaÄ‘are svojim herojstvom u borbi s Turcima, tako da ih je kralj Matija nazvao “stubovima hrišÄ‡anstva“ i dao im i ugarsku plemićku titulu.
KosaÄe (Hercegović, KosaÄić, Vuković, Hranić)
KosaÄe (od njih Hercegovići, KosaÄići, Vukovići, Hranići) su srpska srednjovekovna porodica koja je u doba Kraljevine Bosne bila najznaÄajnija u njoj, posle vladajućih Kotromanića. Njihov prvobitni posed se nalazio oko nastanka Drine i FoÄe, a kasnije se proširio na prostor Zahumlja odnosno današnje Hercegovine. Njihov pripadnik Vlatko Vuković bio je vojskovoÄ‘a Tvrtka I i komandovao je levim krilom srpske vojske u Kosovskom boju.
Kotromanić
Kotromanići su bili srpska vladarska dinastija u srednjovekovnoj Bosni, koja je vladala približno od 1250. do 1463. godine. Glavni posedi nalazili su im se u srednjoj Bosni, u dolini reke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi.
Od znaÄajnijih gradova posedovali su Visoko, Sutjesku, Bobovac, Fojnicu i Kreševo kao i okolna rudarska naselja.
Lazarević
Lazarevići su srpska vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. veka. RodonaÄelnik dinastije bio je Pribac Hrebeljanović, logotet, a potom peharnik na dvoru cara Dušana. Njegov sin bio je Lazar Hrebeljanović koji je predvodio vojsku u boju na Kosovu.
Smatra se da ova porodica nema direktnih potomaka pošto Lazarevi sinovi - Stefan i Vuk, nisu imali naslednika.
MrnjavÄević
MrnjavÄevići su srednjovekovna srpska vlastela koja je okvirno vladala prostorom današnje Makedonije. NajznaÄajniji iz ove porodice bila su dva brata - Vukašin i Uglješa, obojica stradali tokom bitke protiv Turaka na Marici 1371. godine.
Vukašinov sin bio je Marko, u narodnoj tradiciji poznatiji kao Kraljević Marko, najveći srpski junak.
Nemanjić
Nemanjići su srednjovekovna srpska dinastija koja je vladala Srbijom više od dva veka. U dinastiji ima jedanaest vladara, s tim što se dinastija možda nastavila, ženskom linijom u dinastiju Lazarevića.
OblaÄić
OblaÄići su srpska srednjovekovna vlastelinska porodica. Imali su posede na severu Šumadije. Rade OblaÄić smatra se rodonaÄelnikom ove porodice, ali njegovo poreklo nije poznato. Zna se da je služio despote Stefana Lazarevića i ÄurÄ‘a Brankovića.
Pavlović (Jablanović)
Pavlovići ili Jablanići su srpska srednjovekovna porodica koja je u doba kraljevine Bosne upravljala istoÄnim i jugoistoÄnim delovima današnje Bosne i Hercegovine, zvanom Zemlje Pavlovića.
Njihov najpoznatiji predstavnik i rodonaÄelnik bio je Pavle Radenović. Sa završetkom osmanlijskog osvajanja kraljevine Bosne 1463. godine Pavlovići nestaju sa istorijske scene.
Sanković
Sankovići su srpska vastelinska porodica iz srednjovekovne Bosne. Bili su gospodari Humske zemlje.
Crnojević (Äurašević, GojÄinović i KaloÄ‘urÄ‘ević)
Crnojevići (plemenski oni se zovu još i Äuraševići, GojÄinovići i KaloÄ‘urÄ‘evići) su srpska plemićka dinastija iz Crne Gore. Vladavina dinastija Crnojević Zetom i Crnom Gorom je trajala kontinualno do 1498. godine.
Osim kao vladari, Crnojevići su poznati po pribavljanju prve štamparije na ovim prostorima. Današnji Crnojevići su njihovi potomci.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE