Ovi izrazi u srpskom jeziku su zapravo ISPRAVNI!
Foto:Aleksandra Čolić
Jezik je živ i stalno se menja, pa tako ne treba da nas Äudi da neke stvari kojima su nas uÄili u školi danas ne važe, a neke od njih ni tada nisu bile ispravne. Sledeći put kada vas neko ispravi i kaže vam da ne možete da kažete "puno hvala", uputite ga na ovaj tekst. Lingvisti Slobodan Novokmet i Svetlana SlijepÄević otkrivaju koje su to omiljene jeziÄke zablude u Srba.
Lingvisti sa internet stranice Jezikofil objasnili su da postoji više jeziÄkih zabluda u koje godinama verujemo, ali je vreme da se stvari malo promene.
Jedna od najraširenijih zabluda u srpskom jeziku tiÄe se upotrebe priloga puno u konstrukciji puno hvala. NajÄešÄ‡i argument protiv ovog izraza je da ne postoji prazno hvala i da se može reći samo mnogo hvala.
Prazan može biti suprotno od pun, ali to su pridevi, npr. prazna Äaša – puna Äaša, i rezervisani su samo za to jedno znaÄenje. U konstrukciji puno hvala, puno je prilog i ima znaÄenje – u velikoj koliÄini, u velikom broju, mnogo, npr. U ovom gradu ima puno trgovaca. Puno hvala može ravnopravno da se koristi uz mnogo hvala. Nasuprot tome, Äak ni prilog prazno nije suprotan prilogu puno, prazno može da znaÄi npr. „tupo i bezizražajno” – Zašto me tako prazno gledaš?
A ni pridev prazan nije u svim znaÄenjima antonim prideva pun, onda bismo na svaki pun sat oÄekivali i prazan sat, na puna jedra – prazna jedra, pitali bismo se da li puna snaga podrazumeva i praznu snagu, da li narod pun predrasuda može da bude i prazan predrasuda. Jedna od najvećih zabluda jeste da znaÄenje jedne reÄi može da se odredi tako što će se dati reÄ suprotnog znaÄenja.
Druga Äesta iskljuÄivost tiÄe se upotrebe prideva zadnji u znaÄenju poslednji. Na primer, Äesta je tvrdnja da se ne može reći zadnji u redu, ili u zadnje vreme, samo poslednji u redu i poslednje vreme, jer ne postoji prednji u redu ni prednje vreme. Zadnji, istina, ima osnovno znaÄenje „koji se nalazi pozadi” (zadnje sedište, zadnje gume i sl.), ali iz tog znaÄenja razvila su se druga prostorna i vremenska znaÄenja – poslednji u redu, završni, krajnji (Nije to ni prava ni zadnja nesreća; Zadnjeg dana u mesecu i sl.). U ovim sluÄajevima upotreba prideva zadnji ne podrazumeva da je ono što mu prethodi – prednje, već da je na poÄetku, prvo.
TakoÄ‘e, nije neobiÄno koristiti reÄi i izraze primarno prostornog znaÄenja za vremenske intervale, pošto tako poznatim prostornim relacijama opisujemo vreme koje je apstraktno – iza ponoći, zadnji trenutak, preko pola sata i sl.
ÄŒesto se odmalena naućimo da ne govorimo celo vreme, već iskljuÄivo sve vreme, i to bespogovorno usvajamo, a da se i ne zapitamo zašto. Kakva crna celina, ceo je hleb, vreme može biti samo „sve”. Ipak, ako malo razmislimo, shvatićemo da pridev ceo Äesto koristimo baš uz razliÄite vremenske reÄi – Ceo dan sam bio tamo; Ceo sat Äekam; Bio sam na odmoru celih mesec dana.
Pridev ceo može da znaÄi „koji je uzet u celini, sav, Äitav”, pa tako i vremenske intervale posmatramo kao zaokružene celine, a zašto bismo iz toga izuzimali i imenicu „vreme”. Istina, pravopisni priruÄnici kažu da je ovo, pre svega, pitanje stila i da se ne preporuÄuje, ali ipak treba znati da sa gramatiÄke i logiÄke strane nije pogrešno.
TakoÄ‘e, možda ćemo da se iznenadimo ako otvorimo Pravopis i saznamo da u jeziku postoje mnogi dubleti od kojih mi Äesto koristimo samo jedan oblik misleći da je on pravilan i jedini ispravan. Tako je sasvim u redu koristiti obojica i obadvojica, razoÄaranje i razoÄarenje, pogotovo i pogotovu, ujutru i ujutro i sl.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE