Saznajte kako su nastala u našem narodu
Foto:Printscreen/opanak.rs
Prezime ili porodiÄno ime, roÄ‘enjem nasleÄ‘ujemo od predaka. Uz ime koje nam daju na roÄ‘enju i koje predstavlja našu liÄnost i nas same, prezime oznaÄava poreklo, korene i tradiciju.
Prezime je nastalo u drugoj polovini XIV veka. Srpska prezimena su uglavnom nastajala tako što se nastavak -ić, -ev ili -ov dodavao imenu oca, majke, dede ili nekoj drugoj osnovi.
Kod Srba su najÄešÄ‡e prezimena nastalaja na osnovu imena oÄeva, ali je dosta i onih koja su vezana za zanimanja, liÄne osobine, nadimke, mesto porekla… Mnogi su, pri doseljavanju u nove srezove (opštine), morali da menjaju vlastito prezime i uzmu ono koje im sreski naÄelnik dodeli.
KorišÄ‡enje prezimena ustalilo se u srpskom narodu tek u XVIII veku, a do tada je prošlo kroz nekoliko faza. Pre nastanka prezimena bio je rasprostranjen obiÄaj da se uz ime dodaje naziv plemena iz kojeg se potiÄe. Zatim su korišÄ‡eni tzv. patronimi, izvedeni iz imena oÄeva – od Ivana su nastali Ivanovići, od Marka Markovići, od Petra Petrovići itd.
NaÄini na koji su nastajala su razni, a evo nekih od njih:
1) po ocu (najÄešÄ‡e) – Branković, Nenadović, Vukašinović itd.;
2) po plemenu – Bodrić, Drobnjak, Vasojević itd.;
3) po zvanju – Kapetanović, Popović, Vojvodić itd.;
4) po zanimanju – ÄŒobanović, KovaÄević, Zlatarević itd.;
5) po nadimku – Kurjaković, Surla, Zatezalo itd.;
6) po osobinama – Glavonjić, Lepojević, Mudrinić itd.;
7) po mestu porekla – Dobrnjac, GlamoÄanin, LuÄanin itd.
Zanimljivo je i korišÄ‡enje nadimaka, koje svako u Srbiji dobije od malih nogu, pa nekad i zameni ime, te osobu uglavnom svi znaju po njemu, a ne po imenu. TakoÄ‘e, ljudi su oduvek živeli u zajednicama koje su imale svoja imena. ÄŒesto se dešavalo da kad neko preÄ‘e u drugu zajednicu, u njoj dobije kao nadimak ime zajednice iz koje je došao. Tako se iz nadimka razvilo prezime kao dodatak imenu.
Većina porodica u Srbiji nosi prezime po nekom od svojih predaka iz XIX veka. Uzrok ovoj pojavi leži u Äinjenici da su se prezimena u Srbiji do druge polovine XIX veka menjala iz generacije u generaciju, tako da je većina stanovništva nosila prezime po imenu oca. Tako se dešavalo da u jednoj kući tri razliÄite generacije imaju tri razliÄita prezimena. U to vreme, stara, rodovska prezimena bila su mahom u manjini. Godine 1851. knez Aleksandar KaraÄ‘orÄ‘ević je doneo ukaz o nepromenljivosti prezimena, Äime je u većoj meri zaustavljen proces menjanja istih.
Prisetimo se nekih naših velikana iz istorije, koji su promenili prezimena:
-Knjaz Miloš Obrenović roÄ‘en je kao Miloš Teodorović, a 1810. god. uzeo je prezime po imenu svog dede Obrena;
-Naslednici velikog Karađorđa Petrovića danas se prezivaju Karađorđević;
-U daljoj prošlosti, Nemanjići su lozu nazvali po velikom županu Stefanu Nemanji;
-Dalja loza Lazarevića nastala je od kneza Lazara Hrebeljanovića itd…
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE