Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Vaznesenje Gospodnje ili Spasovdan, koji je i slava grada Beograda, a u mnogim mestima u Srbiji je i zavetina - praznik celog naselja
Foto:Shutterstock
Ovaj praznik pada 40 dana posle vaskrsenja Hristovog.Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra slave ovaj veliki praznik,
Spasovdan uvek pada u Äetvrtak šeste nedelje posle Uskrsa i jedan je od deset praznika posvećenih Hristu. Pošto se Gospod kroz Äetrdeset dana iza svoga vaskrsenja javljao uÄenicima govoreći im o Carstvu Božijem i pošto im je zapovedio da se ne odaljuju od Jerusalima nego da Äekaju obećanje Svetog Duha, Gospod je izveo svoje uÄenike do Vitanije, podigao svoje ruke, blagoslovio ih i uzneo se na nebo. Toga dana Hristos im je rekao:
- Idite po svem svetu i propovedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko poveruje i krsti se, biće spasen, a ko ne poveruje biće osuđen.
Da bi u tome uspeli, Hristos im je obećao Duha utešitelja i zapovedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima. Tako su mogli da prenesu Hristovu veru u svet i time ljude spasavaju u veri - odatle naziv Spasovdan.
Kao što se u Jerusalimu Äetrdeset dana posle Vaskrsa išlo u Vitlejem u litiji, tako se i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi organizuje Spasovdanska litija. Spasovdan kao krsnu slavu proslavlja i veliki broj pravoslavnih vernika.
Na Spasovdan se ne radi nikakav težak posao, pošto je veliki praznik koji, prema verovanju, može da spasi kuću od nevolje, a decu od bolesti. Poštovan je veoma i u predhrišÄ‡anskom vremenu, a tradicionalno je izuzetno cenjen i poštovan u doba cara Dušana. Smatra se da nije sluÄajno što je Äuveni Dušanov zakonik obnarodovan 1349. na Spasovdan, a na isti praznik i dopunjen 1354. godine.
Prema narodnom predanju, tog dana se spasio Bog od rÄ‘avih ljudi i otišao - vazneo se - na nebo, a ostala je i priÄa da je Bog pobegao na nebo od zlih i nevaljalih ljudi. Ovo je veoma srećan dan, kada sve valja zapoÄinjati.
Od davnina je Spasovdan, kao duboko ukorenjena svetkovina u narodu, prolećni praznik stoÄara i zemljoradnika. Smatra se veoma srećnim varovnim danom kada sve valja zapoÄinjati i zato se zove još Spasovlje.
ObiÄaji na Spasovdan
Pre zore, na Spasovdan Krstonoše pohode zapise - osveštana stabla, najÄešÄ‡e hrastove ili neke voćke, mahom divlje kruške. Noseći barjake i krst, narod stiže pod stablo zapisa, kiteći ga vencima cveća i darujući raznim Ä‘akonijama.
Te litije se prireÄ‘uju radi napretka useva (letine), kiše i boljeg berićeta. Krstonoše idu u krug oko zapisa, moleći se i pevajući, dok pop Äinodejstvuje, a ranije je ponegde bio obiÄaj da sveštenik u provrćeno stablo stavlja zapis da "Äuva selo od crva". Takvih osveštanih dubova ima u mnogim krajevima, ponajviše u Šumadiji i Vasojevićima. Smatraju se svetim stablima, koja je grehota dirati, a kamoli seći.
Na Spasovdan se ne radi da grom ne bije i, kako veruju u leskovaÄkom kraju, ne doÄ‘e na Äoveka "lošotinja" i da insekti ne opustoše njive. Posebno je bio raširen obiÄaj da se na Spasovdan po njivama, zabranima, torovima, košnicama, baštama pobadaju krstovi od leskvine (zakršÄ‡avanje letine), ako to nije uÄinjeno na ÄurÄ‘evdan.
Ponegde se verovalo da ne valja okusiti novo voće ako su nekom deca umirala, dok najpre ne razdele sirotinji od tog novog voća za dušu svoje dece, jer će, u protivnom, na onom svetu deca ostati bez tog obroka i grišÄ‡e svoje prste umesto obroka, govoreći da su im ga roditelji pojeli.
Bio je i obiÄaj da se na Spasovdan, pre sunca, kupa u reci ili moru. Obavezno se klalo jagnje, kao žrtva svecu. Redovno se spremala cicvara. U prošlosti su Äobani pripremali krstiće od leskovih grana, pa ih izjutra stavljali na krovove kuća i pomoćnih zgrada, na torove i pritvorke, a zabadali su ih i na njive s usevima. Pre Spasovdana nije se okušalo mleko od Nove godine.
Vernici su odlazili u crkvu na verski obred posvećen ovom prazniku. Posle izlaska iz crkve, domaćini su svoje goste vodili kući, gde ih je Äekao bogato pripremljen ruÄak. Oni koji nisu išli u goste, okupljali su se na prostoru ispred crkve i tu nastavili slavlje. Ispred crkve su se pekli jaganjci, toÄilo piće, prodavao sladoled, kolaÄi i bombone.
Prema obiÄajima, na sutrašnji dan se muškarci ne briju, žene se ne umivaju, a deca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi dremalo preko godine.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE