Raste promet, izvoz i investicije, ali u privatnom sektoru ne razmišljaju da osetnije povećaju plate radnicima
Foto:Anđelko Vasiljević
Privrednici ocenjuju da se privreda oporavlja, rastu izvoz, promet i investicije, što potvrÄ‘uju i podaci. Kriza je, reklo bi se prošla, ali plate radnika ne rastu tempom dostojnog življenja. Više od mesec dana slušamo razloge zašto je poslodavcima problem da minimalnu meseÄnu zaradu povećaju za oko 3.000 dinara i odreknu se dela profita, a niko ne postavlja pitanje kako su, na primer, otpuštene radnice aleksinaÄkog „Gramera”, za koje smo saznali da su meseÄno zaraÄ‘ivale oko 40.000 dinara, sastavljale kraj sa krajem.
Ekonomista Danilo Šuković, kaže da se poslodavci ponašaju onako kako im diktira tržište, kada je reÄ o zaradama. Ako mogu da naÄ‘u radnika za neku bednu platu, oni će tu zaradu da drže nisko, da bi sebi ostvarili veći profit.
– Privrednici gledaju svoje partikularne, sebiÄne interese. U biznisu nema ljubavi i nema patriotizma. To je surova borba za opstanak. Mada dugoroÄno sebi prave medveÄ‘u uslugu jer stimulišu radnike da idu u inostranstvo, gde će biti bolje plaćeni. Kad tad će i oni imati problem jer neće biti radne snage. I ovo što sada rade, vrlo brzo im se može vratiti kao bumerang – smatra Šuković.
Zato je važna uloga države da minimalnu cenu rada, koja je generator i ostalih zarada, uskladi sa potrošaÄkom korpom, kako bi zaštitila od siromaštva radnike koji imaju najniže plate i kako bi saÄuvala svoje stanovništvo od eksploatacije.
Sa druge strane, privrednici u Srbiji optimistiÄno ocenjuju privredna kretanja u trećem tromeseÄju ove godine oÄekujući rast prometa i izvoza, kao i stabilna ulaganja i zaposlenost, pokazala je julska anketa Privredne komore Srbije (PKS) o poslovnoj aktivnosti u drugom i oÄekivanjima u trećem kvartalu. Istraživanje je raÄ‘eno na uzorku od 1.385 firmi u kojima je zaposleno 290.000 radnika, a u drugom tromeseÄju realizovan je izvoz vredan 3,1 milijardu evra.
Rezultati su pokazali da je više od polovine ispitanika u drugom kvartalu ostvarilo rast prometa, a skoro trećina je imala isti nivo u odnosu na prethodni, dok je kod svega 15 odsto anketiranih promet smanjen. U trećem kvartalu 85 procenata njih oÄekuje isti ili veći promet u poreÄ‘enju sa drugim kvartalom.
Privrednici pokazuju izraženi optimizam za naredni kvartal i u pogledu kretanja izvoza – 39 odsto oÄekuje rast, a 48 procenata nepromenjenu izvoznu aktivnost u odnosu na prethodni kvartal, naglašava se u saopštenju.
U drugom kvartalu 2021. investiralo je 48 odsto anketiranih kompanija, a u poređenju sa realizovanim investicijama u prethodnom kvartalu, 91 procenat firmi ostvario je isti ili povećan nivo ulaganja.
Ovo što misle privrednici, potvrÄ‘uje i statistika. Da se srpska privreda zahuktava, ukazuju tri glavne makroekonomske veliÄine (uz BDP) to su industrija, izvoz i promet u trgovini na malo.
Izvoz robe Srbije, izražen u evrima od januara do juna 2021. imao je vrednost od 1,7 milijardi evra, što Äini rast od 28,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvezena roba vredela je oko 1,3 milijarde evra što je za 21 procenat više nego u istom periodu 2020.
Pokrivenost uvoza izvozom je 77,6 odsto i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 73,1.
Industrijska proizvodnja u junu 2021. veća je za 4,4 procenta u odnosu na isti mesec 2020. Dok je u prvih šest meseci ove godine veća za 9,1 odsto u poreÄ‘enju za 2020.
Promet robe u trgovini na malo u junu 2021, u odnosu na jun 2020, veći je u tekućim cenama za 11,3 procenta. Ukoliko se uporede prvih šest meseci ove sa istim periodom prošle godine, promet robe u trgovini na malo veći je u tekućim cenama za 14,2 odsto.
Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije, naglašava da zarade i nominalno i realno rastu. Rast bruto primanja od januara do maja 2021, u odnosu na isti period prošle godine, iznosio je 8,3 odsto nominalno, odnosno 6,1 realno.
Istovremeno, neto zarade su porasle za 8,5 procenata nominalno i za 6,3 realno. U poreÄ‘enju sa istim mesecom 2020, proseÄna bruto zarada za maj nominalno je veća za 10,1 procenat, a realno za 6,3, dok je proseÄna neto zarada nominalno veća za 10,4 odsto, odnosno za 6,6 realno.
– Jedan od glavnih rizika za održivost privrednog rasta i razvoja Srbije je negativan demografski trend i generalno nedostatak radne snage u mnogim preraÄ‘ivaÄkim delatnostima, kao i u ugostiteljstvu i saobraćaju. Tu mislimo na period pre pandemije, ali kako ona bude jenjavala, ovaj problem će ponovo sve više dolaziti do izražaja. Dakle, smatramo da je rast proseÄnih plata poželjan, jer to u odreÄ‘enoj meri može da destimuliše ekonomsku emigraciju iz zemlje, posebno u delu zanatskih poslova. Sa druge strane, porast zarada je osnova porasta kupovne moći stanovništva, što je takoÄ‘e od znaÄaja za potrošnju, odnosno za privredu – objašnjava Stanić.
Zašto zarade ne rastu brže?
On kaže da postoji niz objektivnih faktora, ali možemo reći da je trenutno ograniÄenje i to što privreda još uvek ne može preciznije da sagleda ekonomsku budućnost, koja je i dalje pod uticajem pandemije, a porast plata je dugoroÄna kategorija, odnosno ako se povećavaju one bi trebalo da taj tempo održavaju u dugom roku. Samim tim, privrednici Äesto nisu u mogućnosti da pouzdanije predvide odnos prihoda i rashoda što je osnova poslovnog planiranja kako u pogledu proizvodnje tako i kada je reÄ o kadrovima.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE