Turisti oduÅ¡evljeni Tepih livadom i PanÄićevom omorikom
Foto:RINA
Sve je više lokaliteta u Srbiji koji dobijaju fenomenalne kritike Äuvenih svetskih magazina. Nakon što je britanski "Gardijan" Atomsku banju Gornja TrepÄa kod ÄŒaÄka uvrstio meÄ‘u top deset u jugoistoÄnoj Evropi, ameriÄki "Forbs" svrstao je Nacionalni park Tara meÄ‘u pet prirodnih Äuda na Balkanu koje treba videti istiÄući da je ovo podruÄje nepregledno šumsko prostranstvo borova, jele i smrÄe i da postoji veliki biodiverzitet kultnih balkanskih vrsta koje žive unutar njegovih granica.
Da to nije bilo bez razloga i da na planinskoj lepotici na jugozapadu Srbije zaista ima šta da se vidi, potvrÄ‘uje i podatak da je upravo Tara prirodno stanište endemske vrste PanÄićeve omorike, ali i jedino mesto na Balkanu koji ima specifiÄni rezervat prirode - Crveni potok.
- Na svojoj teritoriji Tara krije 17 specifiÄnih rezervata prirode koji se prostiru na 3323 hektara, a jedan od najstarijih koji je pod prvim stepenom zaštitite, jeste rezervat Crveni potok. Od izuzetnog je znaÄaja za nauÄnike, jer je u njegovom središnjem delu smeštena takozvana Tepih livada, jedno od retkih preostalih tresetišta u Srbiji - rekao je Ranko Milanović iz NP Tara.
Taj lokalitet je deo šumo tresave u središtu rezervata, a naziv je nastao zbog mekoće podloge usled ugibanja tresetnih slojeva. Na Tepih livadi se nalaze retke vrste belih mahovina koje polako nestaju, a od izuzetnog su znaÄaja za ÄoveÄanstvo.
- One vezuju velike koliÄine ugljen-dioksida, akumuliraju ga i prave treset, koji ima veliku važnost ali površine pod tresetnicima sve su manje i manje. Neophodna je maksimalna zaštita ovakvih lokaliteta i da se zabrani poseta turista, jer se Tepih livada gaženjem uništava, a posledice mogu biti dalekosežne - izjavio je prof. dr Marko Sabovljević sa Biološkog fakulteta u Beogradu.
Rezervat Crveni potok nalazi se na visoravni Mitrovac, a ime je dobio po tome što se voda preliva preko zemlje crvenice, pa ceo predeo dobija upravo tu boju. Pod strogu zaštitu stavljen je pedesetih godina prošlog veka, a do tada kroz njega ljudska noga vrlo retko je koraÄala. Obrastao je mešovitom šumom smrÄe, jele, jove i PanÄićeve omorike.
- Ovo je jedini primer u svetu da se PanÄićeva omorika može naći na tresetu, ali ona je ovde izuzetno ugrožena jer je ostalo još samo tri stabla. U okviru prekograniÄnog projekta koji se realizuje u cilju zaštite ove endemske vrste, nauÄnici su uzeli u obzir sve faktore koji doprinose njenom nestanku, i nadamo se da ćemo uskoro doći do rešenja. Jedan od kurioziteta u ovom rezervatu jeste Crna Jova koja mahom raste u moÄvarnom podruÄju, a ovde je nadmorska visina preko 1.000 metara - rekao je Ranko Milanović.
OÄi u oÄi sa mrkim medvedom samo na Tari
Osim po endemskim vrstama, padine ove planine su jedno od retkih mesta gde još uvek žive mrki medvedi. Skrovita stanište Tare omogućila su opstanak najbrojnijoj i najznaÄajnijoj populaciji medveda u Srbiji. U Nacionalnom parku Tara živi oko 60 odraslih jedinki, a njih 18 je markirano i prate se preko GPS ogrlice i foto zamki.
- Godinama unazad vrši se monotoring mrkog medveda. Na taj naÄin ustanovili smo da se itekako puno kreću. Dešavalo se da mlaÄ‘i medvedi koji traže svoj životni prostor preÄ‘u dnevno do 60 kilometara, a neki su za devet meseci prešli Äak oko 1800 kilometara, meÄ‘utim većina njih se vraća u svoje prirodno stanište tokom hibernacije - rekao je Milanović.
Tara kao prirodno stanište mrkih medveda vrlo Äesto je na turistiÄkoj mapi ljubitelja životinja. Da bi se potpuno spojili sa prirodom posetioci su u mogućnosti da obiÄ‘u i autentiÄne Äeke na koje medvedi dolaze po hranu.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE