Glas Amerike: Efekti Vašingtonskog sporazuma
Foto:TANJUG/PREDSEDNISTVO RS/bs
Odnosi izmeÄ‘u Beograda i Prištine nisu normalizovani, ali nije se ni oÄekivalo da će do toga doći posle Vašingtonskog sporazuma, koji se odnosi samo na ekonomsku normalizaciju, dok je politiÄka komponenta bila prateća, izjavio je za Glas Amerike Milan Krstić sa Fakulteta politiÄkih nauka.
Glas Amerike je potražio odgovor na pitanje da li je ideja ekonomske normalizacije, koja je u biti dogovora iz Vašingtona, godinu dana kasnije doprinela relaksiranju politiÄkih odnosa Beograda i Prištine, dok dijalog u Briselu stoji u mestu.
„Treba imati na umu da se taj sporazum, koji je ustvari bio jedna vrsta dogovora, u polovini taÄaka odnosio na stvari koje uopšte nemaju veze sa odnosima Beograda i Prištine. Ti papiri su nosili ambiciozan naslov „ekonomska normalizacija“, ali na osnovu njihovog sadržaja nije bilo za oÄekivati da će se desiti neka suštinska ekonomska normalizacija sa pratećom politiÄkom“, rekao je Krstić.
Diplomata u penziji Zoran Milivojević ocenio je da u dijalogu nema niÄeg novog, da svaka strana stoji na svojoj poziciji i da „u ovakvim okolnostima i ambijentu teško da može doći do bilo kakvog napretka“.
Dijalog je poÄeo 2011. godine i 2013. je postignut Briselski sporazum iz kojeg nije sve dogovoreno i ispunjeno, poput formiranja Zajednice srpskih opština. Veća pauza u razgovorima usledila je 2018. godine kada je Priština uvela takse na robu iz Srbije, da bi pregovori bili nastavljeni u julu 2020, sa manjim ili većim prekidima.
Glas Amerike je potražio odgovor na pitanje da li je ideja ekonomske normalizacije, koja je u biti dogovora iz Vašingtona, godinu dana kasnije doprinela relaksiranju politiÄkih odnosa Beograda i Prištine, dok dijalog u Briselu stoji u mestu.
Diplomata u penziji Zoran Milivojević ocenio je da u dijalogu nema niÄeg novog, da svaka strana stoji na svojoj poziciji i da „u ovakvim okolnostima i ambijentu teško da može doći do bilo kakvog napretka“.
Dijalog je poÄeo 2011. godine i 2013. je postignut Briselski sporazum iz kojeg nije sve dogovoreno i ispunjeno, poput formiranja Zajednice srpskih opština. Veća pauza u razgovorima usledila je 2018. godine kada je Priština uvela takse na robu iz Srbije, da bi pregovori bili nastavljeni u julu 2020, sa manjim ili većim prekidima.
Najavljeno je da će uskoro u Briselu biti organizovan sastanak na tehniÄkom nivou, ali je nepoznato kada će biti održan susret glavnih pregovaraÄa, predsednika Srbije Aleksandra VuÄića i premijera Kosova Aljbina Kurtija. Njihov sastanak je sredinom juna završen bez dogovora i uz oštru obostranu retoriku.
„OÄigledno da strane, naroÄito prištinska strana gde je došlo do velike promene, gde je Kurti oÄigledno glavni politiÄki akter i politiÄki lider, nemaju toliko želje da nastave sa dijalogom. Beogradskoj strani to na neki naÄin i odgovara, jer je pritisak spoljnih aktera na Vladu Sribje i predsednika manji nego što je to bilo kada je bilo konstruktivnosti u Prištini“, komentariše Krstić.
Milivojević istiÄe da je sada sasvim oÄigledno da Evropska unija „nema kapacitet da odluÄujće deluje na liniji onoga što je njen mandat, a to je da posreduje na aktivan naÄin“ i konstatuje da „ceo proces zavisi od Vašingtona“.
„Vašington tu može da ima presudnu ulogu i odluÄujući uticaj na obe strane. I u meri u kojoj Vašington bude imao interesa da se na energiÄniji naÄin angažuje, u toj meri ćemo imati i proboj i napredak. InaÄe i (za) ovaj budući sastanak koji je najavljen, bliži je scenario da se ponovi isto što je bilo i na prethodna dva“, zakljuÄuje Milivojević.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE