Otvoreni dosijei KoÅ¡tunice, MiloÅ¡evića, DraÅ¡kovića, ÄinÄ‘ića..
Foto:EPA-EFE/Olivier Douliery / POOL
CIA je godinama skenirala sve važnije srpske politiÄare. Izveštaje o njima pisali su operativci u Srbiji, diplomatski predstavnici SAD u Beogradu, a potom su ih detaljno analizirali struÄnjaci za pravljenje psiholoških profila u Lengliju, sedištu ameriÄke agencije.
Mnogi od tih izveštaja ugledali su svetlost dana zahvaljujući aferi "Vikiliks", ali su neki i dalje pod kljuÄem i nose oznaku tajnosti. Ta oznaka periodiÄno se, kad protekne odreÄ‘eno vreme, skida s dokumenata, pa tako saznajemo šta su Amerikanci otkrili o Slobodanu Miloševiću i Miri Marković, Vojislavu Koštunici, Zoranu ÄinÄ‘iću, ali i Vuku Draškoviću, Vojislavu Šešelju, Ratku Mladiću, Radovanu Karadžiću...
Koštunica se otrgao, hoće sa spoji Srbiju i RS
CIA se, oÄekivano, mnogo više bavila Vojislavom Koštunicom nakon 5. oktobra nego tokom devedesetih. Razumljivo, s obzirom na njegov dolazak na vlast posle pobede na predsedniÄkim izborima u SR Jugoslaviji nad Slobodanom Miloševićem. NaroÄito je zanimljiv izveštaj s poÄetka 2002. godine, Äija je direktna posledica dogovor o atentatu na Koštunicu, koji je trebalo zajedniÄki da pripreme operativci CIA i engleskog MI-6. Sve bi se dogodilo pred poÄetak trojnog samita šefova država SRJ, BiH i Hrvatske 15. jula 2002. u Sarajevu. Operacija je nazvana "Bandit", meÄ‘utim, plan na kraju nije realizovan.
- Koštunica se otrgao kontroli, sa pozicije koju ima intenzivno radi na približavanju Srbije i Republike Srpske. Mora se spreÄiti da to pretvori u dominantnu srpsku politiku - stoji, izmeÄ‘u ostalog, u tom izveštaju.
Mladić ima poverenja samo u dvojicu ljudi
Amerikanci su se, osim tokom ratnih sukoba u Bosni, Ratkom Mladićem najviše bavili tokom njegovog skrivanja, istražujući ko su mu veze i ko logistiÄki obezbeÄ‘uje njegov beg.
- Prema izveštajima naših operativaca sa terena, oseća se prisustvo njihovog najboljeg obaveštajca Tolimira ili Tolje (general Zdravko Tolimir, prim. aut.). Naš je zakljuÄak da on vodi operaciju skrivanja Mladića. Tolimir je jako sposoban, mnogi kanali za snabdevanje muslimana oružjem elegantno su iseÄeni njegovom zaslugom i oružje je, umesto da završi kod armije BiH, završavalo u srpskim rukama. Lov na Mladića biće jako težak sve dok je on na slobodi i operativan. Izvori sa terena govore da je Mladić imao poverenje bez ostatka samo u dva Äoveka - Tolimira i pukovnika Dragoljuba Miloševića. Svi sistemi veza i prisluškivanja bili su u njihovim rukama.
Milošević veruje Miri, ništa ne odluÄuje sam
CIA se detaljno bavila likom i delom Slobodana Miloševića i o njemu pravila strogo poverljive izveštaje. Agencija je skenirala kompletnu Miloševićevu životnu i radnu biografiju, u koju je ukljuÄila sve njegove specifiÄne osobine, oÄigledno praćene vrlo pažljivo. Na poÄetku dokumenta, nastalog u vreme kada se rat u Hrvatskoj razbuktao, a sukob u BiH bio u povoju, CIA Miloševića doživljava kao "promućurnog taktiÄara koji dobro zna kako da manipuliše politiÄkom scenom zarad opstanka na vlasti".
- Prema našoj proceni, primarni motiv koji je u osnovi Miloševićevog politiÄkog ponašanja jeste snažna želja za obavljanjem vlasti i kontrolom - stoji već u trećem pasusu izveštaja, Äiji su pojedini delovi i dalje cenzurisani.
Ovako je CIA videla Slobu
CIA Miloševića naziva impresivnim govornikom koji je samouveren i dominantan dok razgovara oÄi u oÄi.
- Milošević je uÄtiv i opušten tokom sastanaka u kancelariji. On je majstor za razmišljanje i donošenje odluka pod pritiskom - glasi deo opisa.
AmeriÄki obaveštajci insistiraju na psihološkom profilu Miloševića, kojem su i otac i majka poÄinili samoubistvo, navodeći da je porodiÄni Äovek koji ima suprugu Mirjanu, sina i ćerku. Poseban paragraf posvećen je supruzi, ali je veliki deo zatamnjen.
- Mirjana Marković mu je najbliža, u nju ima najviše poverenja, ona je njegov savetodavac po svim pitanjima. ÄŒesto je koristila kolumne u magazinu da predskazuje smene i dogaÄ‘aje u politici svog supruga - stoji u materijalu neposredno pre cenzurisanog dela.
Izveštaj je s vremenom dopunjavan novim podacima, a kako je vreme prolazilo, Milošević od simpatiÄnog politiÄara koji pije viski, puši tompus i odliÄno govori engleski, s upadljivim akcentom, postaje zlikovac koji gura lidere krajiških i bosanskih Srba u rat. Tako kasnije opservacije opisuju Slobu kao "ultimativnog vlastodršca koji je marginalizovao opoziciju" i "nacionalistu koji se u to preobratio posle uloge mirotvorca u Dejtonu".
Karadžić bio na meti Slobinih atentatora
Predsednik Srbije Slobodan Milošević pokušao je da ubije voÄ‘u bosanskih Srba Radovana Karadžića. To se dogodilo u jeku rata u Bosni u oktobru 1994. godine, nakon što je Karadžić definitivno odbio plan kontakt-grupe za okonÄanje sukoba. Ove informacije nalaze se u tajnim izveštajima CIA o Srbiji i Bosni napravljenim te godine. Prema onom što je objavila CIA (svi podaci i dalje nisu dostupni jer su pojedini delovi izveštaja uklonjeni i na mestu gde su bili stoji belina), Sloba nikako nije mogao da preÄ‘e preko neposlušnosti lidera RS.
- Milošević je prošlog meseca poslao dvojicu atentatora da likvidiraju Karadžića. Najverovatnije se radi o pripadnicima specijalnih snaga koje je Karadžić rasformirao jer su bile povezane sa srpskom tajnom policijom - stoji u dokumentu CIA, sa datumom 23. novembar 1994. godine, a kao izvor za svoja saznanja, ameriÄka služba navodi Nikolu Koljevića, tadašnjeg potpredsednika RS (ubio se tri godine kasnije).
Vuk Drašković nema organizaciono umeće
Pišući o Miloševićevim politiÄkim protivnicima na domaćoj sceni, ameriÄki obaveštajci navode da je Vuk Drašković najharizmatiÄnija i najpopularnija liÄnost umerene opozicije, ali da se još nije u potpunosti oporavio od hapšenja i prebijanja prethodnog leta 1993. godine.
- Njegova kampanja pokazala je da još može da mobiliše veliki broj pristalica iako su njegove organizacione sposobnosti vrlo sumnjive.
Ostaje sumnja koliko je ÄinÄ‘ić demokrata
Zoran ÄinÄ‘ić je dramatiÄno poboljšao rejting Demokratske stranke u odnosu na 1992, navodi se u izveštaju CIA, ali se upozorava da on veruje da budućnost Srbije leži u reformisanju SPS i da bi mogao da formira koaliciju sa Miloševićevom strankom. CIA, takoÄ‘e, izražava sumnju u njegov demokratski kredibilitet.
- ÄinÄ‘ić će se truditi da postane lider nakon što je preuzeo stranku od Dragoljuba Mićunovića, oslanjajući se na mladost i uglaÄ‘en stil, koji televizija voli. Ipak, ostaje sumnja u dubinu njegovog demokratskog kredibiliteta.
Šešelj brzo razmišlja i uspeva da fascinira
Za Vojislava Šešelja CIA navodi da je ultranacionalista i najpoznatiji zbog navodnih ratnih zloÄina u BiH i Hrvatskoj.
- On je Äovek koji brzo razmišlja, dobro govori, vrlo je privlaÄan narodnim masama, u Äemu mu šteti njegovo ekstremistiÄko ponašanje. Uprkos neuspehu na izborima u Srbiji, Šešelj i dalje ima veoma veliki uticaj na srpske nacionaliste u BiH i Hrvatskoj - piše CIA te 1994. godine.
Za Šešelja Amerikanci navode i da je nekadašnji sociolog na univerzitetu u Sarajevu, te da je odslužio zatvorsku kaznu zbog ultranacionalistiÄkih stavova.
Karan: Redovno rade profile
Ljuban Karan, bivši potpukovnik kontraobaveštajne službe, kaže da CIA redovno i obavezno radi profile liÄnosti i iz sveta politike, naroÄito u državama koje su znaÄajne SAD.
- To izuÄavanje politiÄara do krajnosti jeste priprema terena kako bi dobili jasnu lepezu karaktera, sposobnosti i slabosti - od alavosti preko poroka, kocke, droge do ambicija u politiÄkoj karijeri. To onda dalje koriste za šta njima odgovara, pa i da ih proguraju svojim diplomatskim vezama i uticajem na znaÄajne državne funkcije. Ili da to spreÄe - objašnjava Karan.
Svaka služba, dodaje on, izuÄava liÄnosti i procenjuje koga želi za agenta, prijatelja-saradnika do te mere da se zna da neće odbiti kad se tipuje. Koriste se vrbovanjem, ucenama, pretnjama, pomaganjem pri napredovanju u karijeri, plaćanjem...
Legiji znali samo nadimak
Zanimljiv detalj jeste da se u jednom izveštaju iz 1995. godine pominje i tada anonimni Arkanov pomoćnik Äije ime CIA u to vreme nije znala, ali je imala njegov nadimak - Legija. Kako se navodi, on je u proleće 1995. komandovao grupom srpskih dobrovoljaca koji su se borili zajedno sa snagama Fikreta Abdića kod Velike Kladuše. Abdićevi borci znali su tu jedinicu pod imenom Crna legija.
Vuk Ilić PR Agencija za izradu i održavanje WEB portala LOKALNE NOVINE Obrenovac
Portal LOKALNE NOVINE je javno internet glasilo registrovano pod brojem : IN 000333
Upotreba autorskog materijala objavljenog na stranicama ovog portala dozvoljena je uz obavezno navođenje izvora
Ostale uslove korišćenja portala proÄitajte OVDE