Foto: Shutterstock
Bolesti koje prenose komarci predstavljaju sve veći javnozdravstveni izazov širom sveta, a zbog klimatskih promena, povećanog međunarodnog saobraćaja i širenja pojedinih vrsta komaraca, rizik postoji i u Evropi, uključujući Srbiju, upozorava Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.
Među najznačajnijim bolestima koje prenose komarci izdvajaju se malarija, groznica Zapadnog Nila, denga, čikungunja i zika virusna infekcija.
Iako su neke od ovih bolesti tradicionalno vezane za tropske i suptropske krajeve, poslednjih godina beleži se njihova pojava i u evropskim zemljama. Autohtoni slučajevi denge registrovani su u Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji i Španiji, dok su lokalne epidemije čikungunja groznice zabeležene u Italiji i Francuskoj.
U Srbiji je najveći značaj dobila groznica Zapadnog Nila, koja se prenosi ubodom zaraženog komarca. Prvi slučajevi obolevanja registrovani su 2012. godine, a od tada se tokom letnjih i jesenjih meseci beleže sporadični slučajevi i epidemije različitog intenziteta.
Srbija je od 1964. godine slobodna od autohtone malarije, dok se danas registruju samo uvezeni slučajevi kod osoba koje su boravile u zemljama gde je ova bolest prisutna. Godišnje se prijavi u proseku od 10 do 15 slučajeva importovane malarije.
Denga i čikungunja virusne infekcije do sada nisu zabeležene kao bolesti koje se prenose unutar Srbije, ali stručnjaci upozoravaju da zbog prisustva invazivnih vrsta komaraca, posebno tigrastog komarca (Aedes albopictus), kao i čestih putovanja u rizična područja, postoji mogućnost pojave uvezenih slučajeva.
U Srbiji se tokom prolećnih i letnjih meseci sprovodi stalni epidemiološki i entomološki nadzor. Prati se brojnost i zaraženost populacije komaraca, kao i pojava bolesti kod ljudi i životinja.
KAKO SE ZAŠTITITI OD UJEDA KOMARACA
Stručnjaci savetuju nekoliko mera koje mogu smanjiti rizik od ujeda i mogućeg prenosa bolesti:
- korišćenje repelenata na otkrivenim delovima kože;
- nošenje odeće dugih rukava i nogavica, posebno u večernjim i noćnim satima;
- postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata;
- korišćenje klima-uređaja i mreža za krevete u područjima sa povećanim rizikom;
- izbegavanje boravka na otvorenom u periodu najveće aktivnosti komaraca;
- uklanjanje stajaće vode iz saksija, buradi, guma, oluka i drugih mesta gde se razvijaju larve;
- sprovođenje tretmana protiv komaraca od strane nadležnih službi.
Poseban oprez savetuje se putnicima koji borave u zemljama gde su ove bolesti prisutne, uz poštovanje preporučenih mera zaštite.
Zdravstvene službe podsećaju da je prevencija najvažnija, jer smanjenje broja komaraca i zaštita od uboda predstavljaju najefikasniji način borbe protiv bolesti koje oni mogu preneti.
