REZERVNI FOND ZGRADE NIJE PRIVATNA KASA UPRAVNIKA: VLASNICI STANOVA IMAJU PRAVO NA UVID U SVAKI DINAR

Foto: Shutterstock

Mnogi stanari u Srbiji ne znaju da novac koji izdvajaju za rezervni fond zgrade nije novac kojim upravnik može samostalno da raspolaže. Svaki vlasnik stana ima pravo da proveri stanje i promene na računu stambene zajednice i da traži objašnjenje za svaku isplatu.

Prema Zakonu o stanovanju i održavanju zgrada, rezervni fond čine sredstva koja vlasnici posebnih delova zgrade izdvajaju za investiciono održavanje zajedničkih delova objekta. O visini izdvajanja odlučuje skupština stambene zajednice, dok upravnik ima obavezu da sprovodi donete odluke i vodi evidenciju o prihodima i rashodima.

Upravnik, dakle, ne može sam da odlučuje kako će trošiti novac iz rezervnog fonda.

Izuzetak su hitne intervencije, kada postoji neposredna opasnost po bezbednost ljudi, zgradu ili imovinu. U tim situacijama sredstva mogu biti iskorišćena za neodložne popravke, ali svaka takva isplata mora biti evidentirana i obrazložena.

VLASNICI IMAJU PRAVO NA UVID U RAČUN

Svaki vlasnik stana, poslovnog prostora, garaže ili drugog posebnog dela zgrade može od upravnika ili profesionalnog upravnika da zahteva elektronski ili drugi uvid u stanje i promene na tekućem računu stambene zajednice.

Uvid se traži od upravnika, a ne od banke, jer vlasnik koji nije ovlašćen za račun ne može direktno zahtevati izvode iz banke.

Zahtev je najbolje poslati pisanim putem, elektronskom poštom ili preporučenom pošiljkom, uz jasno navođenje perioda i dokumentacije koja se traži.

NIJE DOVOLJAN SAMO IZVOD IZ BANKE

Samo stanje na računu pokazuje da je novac potrošen, ali ne i da li je isplata bila opravdana.

Za potpunu kontrolu potrebno je povezati:

  • odluku skupštine stanara o izvođenju radova,
  • zapisnik sa sednice,
  • ugovor ili ponudu izvođača,
  • fakturu,
  • dokaz o plaćanju,
  • dokumentaciju koja potvrđuje da su radovi zaista izvedeni.

Ako postoji isplata za koju nema odluke, računa ili objašnjenja, skupština stanara može tražiti dodatnu dokumentaciju.

TRI PONUDE NISU OBAVEZNE ZA SVAKI RAD

Česta zabluda među stanarima jeste da upravnik mora za svaki posao da pribavi tri ponude.

Zakonska obaveza postoji za profesionalnog upravnika kada predlaže visinu naknade za održavanje, ali tri ponude nisu automatski obavezne za svaku popravku u zgradi.

Ipak, stanari mogu svojom odlukom propisati da se za veće radove uvek pribavlja više ponuda kako bi izbor izvođača bio transparentniji.

ŠTA AKO UPRAVNIK ODBIJE DA DOSTAVI PODATKE?

Ako upravnik ne želi da omogući uvid u dokumentaciju, vlasnik može zahtevati sazivanje sednice skupštine stambene zajednice.

Ukoliko upravnik ne zakaže sednicu u zakonskom roku, vlasnici mogu sami pokrenuti postupak sazivanja.

Neispunjavanje obaveza može se prijaviti lokalnoj komunalnoj inspekciji, koja ima pravo da izvrši nadzor nad dokumentacijom stambene zajednice.

Kod profesionalnih upravnika moguće je obratiti se i organizatoru profesionalnog upravljanja, kao i proveriti licencu kroz registar Privredne komore Srbije.

KONTROLA POČINJE OD TRI PITANJA

Da bi stanari proverili kako se troši novac iz rezervnog fonda, dovoljno je uporediti tri stvari:

  1. Da li je posao odobrila skupština stanara?
  2. Da li postoji račun i dokaz o plaćanju?
  3. Da li je posao zaista izveden?

Kada se odluka, isplata i izvedeni rad poklapaju, postoji jasna kontrola nad novcem zgrade. Ako neki deo nedostaje, stanari imaju pravo da traže objašnjenje.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *