Foto: Shutterstock
Psihologija, medicina i stomatologija i dalje su među najpoželjnijim izborima maturanata u Srbiji, dok veliki broj mladih interesovanje pokazuje i za fakultete poput Fakulteta organizacionih nauka i ekonomskih fakulteta. Istovremeno, tržište rada pokazuje drugačiju sliku – poslodavci i dalje imaju veliku potrebu za stručnjacima iz oblasti mašinstva, elektrotehnike i građevinarstva.
Rezultati prvog upisnog roka za školsku 2026/2027. godinu pokazuju da se želje mladih i potrebe privrede samo delimično poklapaju.
PSIHOLOGIJA POPULARNA, ALI POSAO ČESTO NIJE SAMO U STRUCI
Psihologija je i ove godine ostala jedan od najtraženijih studijskih programa. U Novom Sadu za 80 mesta prijavilo se 360 kandidata, odnosno 4,5 kandidata po mestu, dok je u Beogradu i Nišu konkurencija iznosila oko 4,2 kandidata za jedno mesto.
Popularnost ovog smera povezuje se sa sve većom pažnjom koja se posvećuje mentalnom zdravlju i psihoterapiji. Ipak, broj direktnih radnih mesta za psihologe nije veliki, pa deo diplomaca karijeru pronalazi u oblastima poput ljudskih resursa, obrazovanja, istraživanja i socijalne zaštite.
Tokom prvih šest meseci 2026. godine na sajtu Poslovi Infostud objavljena su samo četiri oglasa u užoj kategoriji psihologije, dok je u oblasti ljudskih resursa bilo 409 oglasa. To pokazuje da psiholozi često svoje znanje primenjuju i van tradicionalne pozicije psihologa.
MEDICINA I STOMATOLOGIJA I DALJE PRIVLAČE NAJVIŠE KANDIDATA
Veliko interesovanje beleže i medicinski fakulteti. Na dentalnoj medicini u Novom Sadu za 52 mesta prijavila su se 242 kandidata, dok je na integrisanim studijama medicine u Kragujevcu za jedno budžetsko mesto konkurisalo 4,6 kandidata.
U Novom Sadu za 222 mesta na medicini prijavilo se 447 kandidata.
Popularnost zdravstvenih studija povezuje se sa jasnim profesionalnim putem, društvenim značajem profesije, ali i mogućnostima zapošljavanja u zemlji i inostranstvu.
Na sajtu Poslovi Infostud u prvih šest meseci 2026. godine objavljeno je 515 oglasa u oblasti zdravstva, dok je u stomatologiji broj oglasa porastao sa 77 na 110 u odnosu na isti period prethodne godine.
FON I EKONOMIJA PRIVLAČE ZBOG ŠIROKOG IZBORA KARIJERA
Veliki broj kandidata prijavio se i za Fakultet organizacionih nauka i Ekonomski fakultet u Beogradu.
Za Ekonomski fakultet prijavila su se 1.924 kandidata, dok je FON imao 1.767 prijavljenih.
Razlog velike popularnosti ovih fakulteta jeste širok spektar poslova koje omogućavaju – od finansija, marketinga i prodaje do analitike, konsaltinga, projektnog menadžmenta i ljudskih resursa.
Ipak, velika popularnost donosi i veću konkurenciju na tržištu rada. Poslodavci sve više traže dodatne veštine poput rada sa podacima, poznavanja digitalnih alata, stranih jezika i praktičnog iskustva.
IT I DALJE PRIVLAČAN, ALI TRŽIŠTE VIŠE NIJE ISTO
Interesovanje za IT fakultete i dalje postoji, ali su razlike među programima sve izraženije.
Na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu za 720 mesta prijavilo se 1.045 kandidata, dok je na programu Softversko inženjerstvo i informacione tehnologije Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu bilo 188 kandidata za 80 mesta.
Sa druge strane, pojedini IT smerovi imali su manji broj prijavljenih od dostupnih mesta.
Promene su vidljive i na tržištu rada. U prvih šest meseci 2026. godine objavljeno je 1.633 IT oglasa, što je značajan pad u odnosu na 2.508 oglasa iz istog perioda prošle godine.
Razvoj veštačke inteligencije menja potrebe kompanija, pa se danas osim programiranja sve više vrednuju znanja iz oblasti podataka, sajber bezbednosti i primene AI alata.
POSLODAVCI TRAŽE INŽENJERE, A MLADI IH SVE MANJE BIRAJU
Najveći jaz između želja maturanata i potreba tržišta rada vidi se kod tehničkih zanimanja.
Na Tehničkom fakultetu u Boru za 240 mesta prijavilo se svega 57 kandidata. Na Građevinskom fakultetu u Subotici za građevinarstvo su konkurisala 33 kandidata na 104 mesta.
Istovremeno, potražnja za ovim stručnjacima je velika.
U prvih šest meseci 2026. godine objavljena su 903 oglasa za građevinu i geodeziju, 736 za mašinstvo i 452 za elektrotehniku.
Iako su ove oblasti manje popularne među mladima, nude mogućnosti rada u industriji, energetici, infrastrukturi, automatizaciji i velikim razvojnim projektima.
POPULARAN FAKULTET NE ZNAČI AUTOMATSKI I SIGURAN POSAO
Podaci pokazuju da izbor fakulteta često zavisi od interesovanja mladih, ugleda profesije i predstave o budućoj karijeri, ali ne uvek i od realnih potreba tržišta rada.
Velika konkurencija pri upisu govori o popularnosti nekog zanimanja, ali može značiti i veću konkurenciju nakon završetka studija.
Stručnjaci zato ukazuju da je mladima potrebno bolje profesionalno usmeravanje i više informacija o tome kako određena profesija izgleda u praksi, koje veštine poslodavci traže i kakve mogućnosti razvoja karijere pruža određena diploma.
