Foto: Printscreen YouTube
Srpska pravoslavna crkva danas, 9. avgusta, proslavlja Svetog velikomučenika Pantelejmona, u narodu poznatog kao Sveti Pantelija. Ovaj svetitelj posebno se poštuje kao iscelitelj i zaštitnik bolesnih, lekara i svih koji pomažu drugima.
Sveti Pantelejmon bio je lekar iz Nikomidije. Rođen je od oca neznabošca Evstorgija i majke hrišćanke Evule. Kao mladić izučavao je lekarske nauke, a potom je upoznao sveštenika Ermolaja, koji ga je poučio hrišćanskoj veri i krstio.
Prema crkvenom predanju, Pantelejmon je lečio bolesne i pomagao ljudima bez traženja nagrade. Posebno se pamti njegovo isceljenje slepog čoveka, nakon čega je ovaj poverovao u Hrista i krstio se.
Zbog svoje vere i dela Pantelejmon je izazvao zavist drugih lekara, koji su ga prijavili caru Maksimijanu. Svetitelj se pred carem otvoreno izjasnio kao hrišćanin. Prema predanju, izlečio je i jednog teško bolesnog čoveka, što je dodatno razbesnelo cara.
Pantelejmon je potom podvrgnut mučenju, ali se, prema hrišćanskom predanju, nije odrekao vere. Na kraju je osuđen na smrt i postradao 304. godine.
Njegovo ime znači „svemilostivi“, a Sveti Pantelejmon ostao je upamćen kao lekar koji je svoje znanje stavio u službu drugih i kao svetitelj kome se vernici obraćaju za zdravlje i pomoć.
MOLITVA ZA ZDRAVLJE
Sveti Pantelejmon zauzima posebno mesto među svetiteljima kojima se vernici mole za zdravlje i isceljenje. Vernici mu se obraćaju za zdravlje svoje i svojih bližnjih, pomoć bolesnima i snagu u teškim trenucima.
OBIČAJI I VEROVANJA
U srpskoj narodnoj tradiciji Sveti Pantelejmon poznat je kao Sveti Pantelija i za njegov praznik vezuju se brojni običaji.
U pojedinim krajevima veruje se da na ovaj dan ne treba raditi teške poslove, naročito u polju i oko kuće. Sveti Pantelejmon se u narodnom predanju, zajedno sa Ognjenom Marijom i Svetim Ilijom, ubraja među takozvane „ognjene svece“.
Važno je naglasiti da je izraz „ognjeni sveci“ deo narodnog predanja, a ne zvaničnog crkvenog učenja. Njihovi praznici tradicionalno su povezivani sa letnjim vrućinama, sušama, olujama, gromovima i požarima.
Zbog toga su se u pojedinim krajevima na ovaj dan izbegavali radovi na njivi, sakupljanje sena i drugi teški poslovi, a praznik se provodio u miru, molitvi i poštovanju svetitelja.
Istovremeno, postoji i verovanje da je Sveti Pantelejmon dobar dan za započinjanje novog posla, jer će, prema narodnom verovanju, posao biti uspešan i berićetan.
U nekim krajevima ljudi su odlazili na izvore i svetilišta posvećena Svetom Pantelejmonu, umivali se vodom i nosili je svojim domovima. Posebna pažnja poklanjala se zdravlju, a naročito očima.
Postoji i narodno verovanje da je Sveti Pantelejmon zaštitnik putnika i vozača, zbog čega pojedini vernici njegovu ikonu drže u automobilu i mole mu se za srećan i bezbedan put.
Praznik Svetog Pantelejmona tako u srpskoj tradiciji objedinjuje sećanje na svetitelja-lekara, molitve za zdravlje i brojna narodna verovanja koja su se prenosila generacijama.
