Foto: Printscreen YouTube
Velika Gospojina, praznik Uspenja Presvete Bogorodice, jedan je od najvećih praznika u pravoslavnom kalendaru i svake godine se obeležava 28. avgusta. Vernici ga tradicionalno provode u molitvi, miru, porodičnom okupljanju i zahvalnosti.
Ove godine praznik donosi jednu važnu razliku u odnosu na prošlu godinu – Velika Gospojina pada u petak, koji je prema pravoslavnom crkvenom kalendaru posni dan.
Gospojinski post traje od 14. do 28. avgusta, a završava se upravo praznikom Uspenja Presvete Bogorodice. Za vernike koji su se pridržavali posta, praznik ima poseban značaj i predstavlja priliku za pričešće.
Ipak, budući da Velika Gospojina ove godine pada u petak, na prazničnoj trpezi ne bi trebalo da bude mrsne hrane. Prema pravilima posta, dozvoljeni su riba, jela pripremljena na ulju i vino, dok se meso, mlečni proizvodi i jaja izostavljaju.
Za one koji Veliku Gospojinu proslavljaju kao krsnu slavu, to znači da bi i slavska trpeza prvog dana trebalo da bude posna. Mrsna hrana može se pripremati nakon završetka posta, odnosno narednog dana, 29. avgusta.
Važno je, međutim, da se suština praznika ne svodi samo na ono što će se naći na trpezi. Velika Gospojina je dan posvećen Uspenju Presvete Bogorodice, njenoj veri, smirenju i predanju Božjoj volji.
Zbog toga se vernici pozivaju da praznik provedu u molitvi, miru i zajedništvu, a post ne doživljavaju samo kao odricanje od određene hrane, već kao vreme duhovnog uzdržanja, smirenja i pripreme za praznik.
Velika Gospojina tako ostaje pre svega dan vere i duhovne radosti, a činjenica da ove godine pada u petak samo određuje način na koji će vernici ispoštovati pravila posta i pripremiti prazničnu trpezu.
