GORIVO OPET POSKUPELO: EVRODIZEL 234, BENZIN 205 DINARA

Foto: Shutterstock

Gorivo na pumpama u Srbiji je skuplje za dva dinara po litru. Nova maksimalna maloprodajna cena evrodizela iznosi 234 dinara po litru, dok litar benzina košta najviše 205 dinara.

U odnosu na prethodnu nedelju, cena oba najprodavanija derivata povećana je za dva dinara.

Nove cene važiće do petka, 11. septembra 2026. godine, kada će biti poznato da li će doći do novog pomeranja cena.

DRŽAVA NE OČEKUJE PROBLEME U SNABDEVANJU

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović ranije je ocenila da je Srbija tokom avgusta uspešno prebrodila složen period u snabdevanju naftnim derivatima.

Među izazovima bili su nizak vodostaj Dunava, otežan uvoz, situacija na međunarodnom tržištu, kao i visoke cene sirove nafte, a posebno dizela.

Ministarka je navela da se ne očekuju problemi u snabdevanju tokom septembra, iako se poteškoće sa uvozom zbog niskog vodostaja Dunava nastavljaju.

Očekuje se da će potražnja za evrodizelom u septembru biti približna avgustovskoj i iznositi oko 200.000 tona.

Najveći deo potreba trebalo bi da bude pokriven iz domaće proizvodnje, dok će preostale količine biti obezbeđene uvozom.

PANČEVAČKA RAFINERIJA POVEĆAVA PROIZVODNJU

Prema najavama ministarke, prerada u pančevačkoj rafineriji povećana je na gotovo 13.000 tona dnevno, dok je tokom avgusta domaća proizvodnja obezbedila oko 160.000 tona evrodizela.

Zbog otežanog transporta Dunavom, značajan deo uvoza realizovan je železnicom. Od ukupno oko 32.000 tona uvezenog evrodizela, gotovo polovina dopremljena je železničkim putem.

Za septembar je najavljeno dodatno povećanje proizvodnje, uz planiranih oko 190.000 tona evrodizela, 17.000 tona kerozina, 18.000 tona mazuta i oko 50.000 tona benzina. Istovremeno se očekuje uvoz oko 36.000 tona evrodizela.

PRODUŽENA LICENCA NIS-U

Za energetsku sigurnost Srbije važan je i produžetak operativne licence NIS-u do 30. septembra.

Kako je navela Đedović Handanović, povećana domaća proizvodnja trebalo bi da doprinese stabilnijem snabdevanju, ali i obnovi operativnih rezervi NIS-a, nakon što je deo rezervi prethodno stavljen na tržište kako bi se nadoknadile manje količine iz uvoza.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *