Foto: Shutterstock
U Srbiji i Republici Srpskoj danas se obeležava Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, praznik ustanovljen u znak sećanja na 15. septembar 1918. godine, kada je počeo proboj Solunskog fronta.
Odluku da se 15. septembar obeležava kao ovaj praznik Vlada Srbije donela je 11. septembra 2020. godine, a istu odluku donela je i Vlada Republike Srpske.
Proboj Solunskog fronta predstavljao je jednu od ključnih operacija završnice Prvog svetskog rata. Srpske snage probile su bugarsko-nemačke položaje, a njihov prodor ubrzo je doveo do sloma bugarskog fronta i kapitulacije Bugarske 29. septembra 1918. godine.
DEVET SATI ARTILJERIJSKE PRIPREME
Ofanzivi je prethodila velika artiljerijska priprema koja je trajala oko devet sati. Oko 2.000 artiljerijskih oruđa dejstvovalo je po neprijateljskim položajima, nakon čega je 15. septembra u 5.30 časova počeo napad srpskih jedinica.
Proboj je izveden na području Dobrog Polja, Veternika i Kozjaka, a u njemu su učestvovale Prva i Druga srpska armija, kojima su komandovali generali Petar Bojović i Stepa Stepanović. Na čelu Štaba srpske Vrhovne komande bio je vojvoda Živojin Mišić.
Srpske jedinice nastavile su da napreduju mnogo brže nego što je savezničko komandovanje prvobitno očekivalo. Umesto ograničenog prodora ka dolini Vardara, usledilo je nezaustavljivo napredovanje ka severu.
OD SOLUNSKOG FRONTA DO OSLOBOĐENJA SRBIJE
Solunski front bio je dug oko 600 kilometara i protezao se od područja Jadransko-jonske obale do Egejskog mora.
Na savezničkoj strani borile su se srpske, francuske, britanske i italijanske snage, uz učešće grčkih i, do 1917. godine, ruskih jedinica. Nasuprot njima nalazile su se nemačke, bugarske i austrougarske snage.
Srpska vojska, prethodno oporavljena i reorganizovana nakon povlačenja preko Albanije i boravka na Krfu, učestvovala je u borbama na Solunskom frontu od 1916. godine.
Pre konačnog proboja, srpske snage ostvarile su važne pobede na Kajmakčalanu, gde su 1916. godine oslobodile prvi deo teritorije Kraljevine Srbije, a potom je oslobođen i Bitolj.
Nakon proboja Solunskog fronta usledilo je brzo oslobađanje Srbije. Beograd je oslobođen 1. novembra 1918. godine, a srpska vojska nastavila je napredovanje prema Vojvodini i drugim krajevima.
Nemačka je potpisala primirje 11. novembra 1918. godine, čime je okončan Prvi svetski rat.
STVARANJE ZAJEDNIČKE DRŽAVE
Oslobođenje i ujedinjenje srpskog naroda iz različitih krajeva tadašnje Austrougarske doveli su do niza odluka o prisajedinjenju Srbiji.
Vojvodina je 25. novembra 1918. godine proglasila prisajedinjenje Kraljevini Srbiji, dok je Crna Gora tu odluku donela 26. novembra.
Regent Aleksandar Karađorđević je 1. decembra 1918. godine proglasio stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave danas se obeležava različitim manifestacijama u Srbiji i Republici Srpskoj, a ovogodišnje obeležavanje biće posebno upamćeno i po velikoj vojnoj paradi „Snaga jedinstva“, koja će biti održana 20. septembra u Beogradu.
