INFLACIJA U SRBIJI 2,2 ODSTO: NBS OČEKUJE RAST

Foto: Shutterstock

Međugodišnja inflacija u Srbiji u avgustu je iznosila 2,2 odsto, objavila je Narodna banka Srbije (NBS), pozivajući se na podatke Republičkog zavoda za statistiku.

Inflacija je tako nastavila da se kreće ispod centralne vrednosti cilja NBS od 3 odsto. Blago ubrzanje u odnosu na jul, prema oceni NBS, prvenstveno je posledica produženog energetskog šoka i viših svetskih cena nafte.

Na mesečnom nivou, potrošačke cene u avgustu su povećane za 0,5 odsto.

MESO POSKUPELO 4,7 ODSTO

U okviru cena hrane, neprerađena hrana je u avgustu poskupela 1,3 odsto, gotovo u potpunosti zbog rasta cena svežeg mesa, koje je bilo skuplje za 4,7 odsto.

Cene svežeg povrća porasle su neznatno, za 0,2 odsto, dok je sveže voće nastavilo da pojeftinjuje, pa je njegov pad cena u avgustu iznosio 2,7 odsto.

Cene prerađene hrane u proseku su ostale nepromenjene.

U odnosu na avgust prošle godine, cene hrane i bezalkoholnih pića bile su niže za 6,3 odsto. Neprerađena hrana pojeftinila je 12,7 odsto, a prerađena 2,8 odsto.

ENERGENTI SVE SKUPLJI

Cene energenata su na mesečnom nivou povećane za 1,3 odsto, pre svega zbog poskupljenja naftnih derivata od 3,1 odsto.

Na međugodišnjem nivou, rast cena energenata u avgustu je ubrzao na 11 odsto.

Bazna inflacija, koja ne uključuje cene hrane, energenata, alkohola i cigareta, u avgustu je na mesečnom nivou iznosila 0,4 odsto, dok je međugodišnje bila 4,7 odsto.

Na mesečni rast bazne inflacije uticala su, između ostalog, sezonska poskupljenja turističkih paket-aranžmana, pojedinih usluga i proizvoda kućne hemije.

NBS OČEKUJE RAST INFLACIJE U SEPTEMBRU

Prema aktuelnoj projekciji NBS, međugodišnja inflacija trebalo bi da se do kraja projekcionog perioda, odnosno u naredne dve godine, kreće u granicama cilja.

Ipak, u septembru se očekuje njen rast na oko 4 odsto.

U NBS navode da će na to prvenstveno uticati niska baza iz septembra prošle godine, kada je primenjivana uredba o smanjenju marži u trgovini na veliko i malo, ali i nastavak rasta svetskih cena energenata i drugih primarnih proizvoda.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *