PRAVOSLAVNI VERNICI DANAS SLAVE ĐURĐIC: OVO SU OBIČAJI I VEROVANJA

Foto: Shutterstock

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 16. novembra, obeležavaju Đurđic – praznik posvećen Obnovljenju hrama Svetog velikomučenika Georgija u Lidi Palestinskoj i prenosu njegovih moštiju iz Nikomidije. Ovaj praznik jedna je od najčešćih krsnih slava u Srbiji, a poznat je i kao jesenji ili mali Đurđevdan.

Sveti Georgije, u narodu poznatiji kao Sveti Đorđe, bio je rimski vojnik u gardi cara Dioklecijana, poznatog progonitelja hrišćana. Prema hrišćanskom predanju, pogubljen je 303. godine jer je odbio da se odrekne hrišćanske vere i poslušnosti caru, ne želeći da se odrekne svojih uverenja ni pred smrću.

Prema predanju, Sveti Georgije je pred stradanje izrazio želju da njegovo telo bude preneto u Palestinu, odakle je poticala njegova majka. U vreme cara Konstantina Velikog, hrišćani su u Lidi podigli hram njemu u čast, a prilikom njegovog osvećenja u njega su položene svetiteljeve mošti.

ĐURĐIC I ĐURĐEVDAN – DVA PRAZNIKA POSVEĆENA ISTOM SVETITELJU

Sveti Đorđe u pravoslavnoj tradiciji slavi se dva puta godišnje. Đurđic se obeležava 16. novembra, u znak sećanja na prenos moštiju i obnovljenje hrama, dok se Đurđevdan slavi 6. maja, na dan stradanja Svetog Georgija.

Razlika postoji i u ikonografiji. Na ikonama koje se vezuju za Đurđic svetitelj je najčešće prikazan u stojećem položaju, sa kopljem ili mačem u ruci, dok je za Đurđevdan karakterističan prikaz Svetog Đorđa na konju kako ubija aždaju.

Đurđic je krsna slava brojnih porodica u Srbiji, a Sveti Georgije posebno se poštuje i kao zaštitnik pojedinih gradova i hramova. Među gradovima koji ga proslavljaju kao svog zaštitnika nalaze se Novi Sad i Bor.

KAKVI SU OBIČAJI I DA LI SE DANAS POSTI?

Porodice koje slave Đurđic obeležavaju ga uz slavski kolač, žito, sveću i slavsku trpezu. Kao i kod drugih krsnih slava, centralno mesto imaju molitva, odlazak u crkvu i okupljanje porodice i prijatelja.

Ove godine Đurđic pada u ponedeljak, pa se prema crkvenom kalendaru ne posti i slavska trpeza je mrsna. Kada praznik padne u sredu ili petak, trpeza se prilagođava pravilima posta.

Uz Đurđic se vezuju i brojna narodna verovanja. Prema narodnom kalendaru, od ovog praznika počinju takozvani vučji dani ili Mratinci, koji traju do Svetog Mrate, 24. novembra. U pojedinim krajevima verovalo se da u tom periodu ne treba davati stvari iz kuće, obavljati teške poslove niti ići u lov na vukove.

U narodu postoji i verovanje da zima dolazi sa Đurđicem, a odlazi sa Đurđevdanom. Ova izreka deo je tradicionalnog narodnog kalendara i nije pouzdano meteorološko predviđanje.

Đurđic tako i danas zauzima važno mesto u verskom i porodičnom životu pravoslavnih vernika, čuvajući uspomenu na Svetog Georgija, jednog od najpoštovanijih hrišćanskih svetitelja.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *