- Ilustracija: AI
Kakav Obrenovac želimo da imamo za deset godina i šta je potrebno da bi se ta vizija ostvarila? Ko je odgovoran za komunalnu infrastrukturu, kako se raspoređuje novac iz opštinskog budžeta, ko finansira velike projekte i koliko lokalna samouprava zaista može samostalno da odlučuje?
Ovim pitanjima u autorskom tekstu bavi se Duško Krstić, aktivista iz Obrenovca, koji analizira funkcionisanje lokalne samouprave, raspodelu nadležnosti između opštine, Grada Beograda i Republike, budžetske prihode i rashode, kao i finansiranje značajnih projekata na teritoriji opštine.
Krstić u svojoj analizi polazi od svakodnevnih problema sa kojima se građani susreću, ali pažnju usmerava i na dugoročno planiranje. Kroz pregled dostupnih dokumenata i budžetskih podataka pokušava da odgovori na pitanje koliko novca Obrenovac ima na raspolaganju, na šta se on troši i šta bi trebalo promeniti kako bi se stvorili uslovi za uređeniji i funkcionalniji grad.
U nastavku prenosimo njegov autorski tekst u celosti.
OBRENOVAC 2035: ŠTA ŽELIMO I KAKO DO TOGA?
Mnogo očekujemo od promena. Kada razmišljam o Srbiji, lakše mi je da zamislim da će se naći ljudi sa znanjem, iskustvom i energijom da preuzmu posao. Kada se spustim na lokal, vratim u naš Obrenovac, počinju pitanja. Iskustvo mi daje okvir da i najbolje ideje, kada se spuste dole, umeju da se pokvare. Šta će promena ovde zateći? Kojim poslovima treba upravljati, koliko ih razumemo i o čemu stvarno možemo da odlučujemo?
Nekad pomislim da komunalni red rešimo pa je dosta. Onda se vratim onome o čemu godinama pišem i počnem da zamišljam kakav bismo grad mogli da imamo za deset godina. Obrenovac 2035. Ili 2036. Ili 2037. Dovoljno mesta u vrtićima, uređena školska dvorišta, igrališta, sportski tereni van školskih dvorišta, povezane pešačke i biciklističke staze, drvoredi, parkovi, urbani džepovi, pouzdan prevoz. Mesta u kojima ljudi mogu da se okupe i kada nemaju zakazan ili plaćen termin. Voda, kanalizacija, toplifikacija, gasifikacija…
Između toga što jedva rešavamo svakodnevno i onoga što bismo želeli stoje institucije, nadležnosti, novac i naše odluke. Zato sam pokušao u nastavku da analiziram šta piše u dokumentima, kako se puni opštinski budžet, na šta se troši, ko finansira velike projekte i za šta je opština odgovorna, a za šta zavisi od Beograda i Republike.
Ova pitanja mi se godinama vraćaju. Ponekad mi se čini da su neka moja crna pruga, kao Mehmedu Sokoloviću na Drini ćuprija. Fotografije i zapisi se gomilaju, grad se menja, a mnogo toga ostaje nerazjašnjeno. Sada bih da saberem šta znamo i sa čim ulazimo u ono što očekujemo.
Jedno naselje, više sistema
Dovoljno je prošetati da se vidi odakle ta pitanja dolaze. Parter grada je na mnogim mestima musav. Trotoar je raskopan, pa zakrpljen ili ostavljen da čeka. Staza je ulegla. Klupa je polomljena. Negde se dete provlači između automobila, negde pešak izlazi na kolovoz. Sve su to male stvari dok se ne saberu u svakodnevni život.
Građanin, međutim, živi u jednom naselju. Njemu su osvetljenje, trotoar, škola, vrtić, prevoz i igralište delovi istog svakodnevnog života. Sistem ih posmatra kroz različite organe, programe i budžete.
Prijavljivao sam neispravnu rasvetu. Kada su menjali jednu sijalicu, pitao sam zašto ne zamene i drugu. Odgovor je bio da ona nije prijavljena i da za nju nema naloga. Razumem da radnik mora da ima nalog. Ali tada ostaje pitanje ko vidi celu stazu i proverava da li je osvetljena.
Slično je sa prekopavanjem. Vodovod, toplovod, struja, nova zgrada. Svako ima svoj posao, dokumentaciju i rokove. A ko prati javnu površinu kroz sve te radove, do trenutka kada ponovo možemo normalno da je koristimo?
Da bismo razumeli gde to zapinje, treba prvo razjasniti ko je za šta zadužen.
Šta je opštinsko, šta gradsko, a šta republičko
Obrenovac ima šira ovlašćenja od centralnih beogradskih opština. Ima svoja javna preduzeća i značajne poslove u komunalnim delatnostima, planiranju i izgradnji. Ali ne upravlja svim ustanovama i službama koje rade ovde.
| Oblast | Opština i lokalni sistem | Grad Beograd | Republika i posebna razgraničenja |
|---|---|---|---|
| Voda i kanalizacija | JKP „Vodovod i kanalizacija Obrenovac“ obavlja poslove lokalnog sistema | Gradski propisi i posebna pravila za delove jedinstvenog gradskog vodovoda | Vodni objekti i sistemi imaju posebne upravljače |
| Daljinsko grejanje | JKP „Toplovod“ upravlja lokalnim sistemom | Učešće u povezanim projektima i poslovima iz gradskog delokruga | EPS i drugi republički subjekti učestvuju u finansiranju i povezanoj infrastrukturi |
| Čistoća, otpad, pijace i groblja | Lokalni komunalni sistem, prema poverenim poslovima | Gradski propisi i poslovi iz gradskog delokruga | Posebni sporazumi za regionalne sisteme |
| Zelenilo, klupe i igrališta | Lokalni programi i izvršioci za poverene površine | Poslovi na površinama koje su u gradskom sistemu | Za svaku površinu važno je ko je njen upravljač |
| Javna rasveta | Predlaganje potreba i lokalna saradnja | JKP „Javno osvetljenje“ i gradski sistem | Posebno poveravanje poslova zahteva odgovarajući akt |
| Putevi i trotoari | Nekategorisani putevi i određene lokalne i unutarblokovske površine | Gradski putevi i ulice iz delokruga gradskog upravljača | Državni putevi pripadaju republičkom sistemu |
| Saobraćaj i signalizacija | Lokalni predlozi i poslovi u okviru ovlašćenja | Sekretarijat za saobraćaj i gradska javna preduzeća kao upravljači puteva | Saobraćajna policija je deo MUP-a |
| Javni linijski prevoz | Iskazivanje potreba i predlaganje promena | Organizovanje gradskog sistema prevoza | Posebni aranžmani za veze van sistema |
| Parking | Lokalna usluga naplate preko komunalnog sistema | Saobraćajni režim i gradska ovlašćenja | Naplata parkinga i kažnjavanje nepropisnog parkiranja različiti su poslovi |
| Psi bez vlasnika | Lokalna saradnja i poslovi po posebnim aktima | Osnovni sistem zoohigijene, „Veterina Beograd“ | Posebna lokalna ovlašćenja utvrđuju se odgovarajućim aktima |
| Vrtići | Određeni poslovi podrške i održavanja | Osnivački i osnovni finansijski sistem PU „Perka Vićentijević“ | Republičke obaveze za određene programe |
| Škole | Propisani poslovi održavanja i podrške učenicima | Mreža, ulaganja i materijalni rashodi iz gradskog delokruga | Obrazovni sistem i značajan deo finansiranja, uključujući zarade |
| Biblioteka „Vlada Aksentijević“ | Lokalna saradnja i podrška | Osnivač i finansijer | — |
| SKC „Obrenovac“ | Opštinsko javno preduzeće i osnivačka odgovornost | Moguće projektno sufinansiranje | — |
| Dom zdravlja | Lokalni javnozdravstveni poslovi i podrška u okviru ovlašćenja | Finansiranje pojedinih ulaganja | Republika je preuzela osnivačka prava 2020. |
| Socijalna zaštita | Dodatne lokalne mere | Gradski centar za socijalni rad, gradska prava i usluge | Republička prava i povereni poslovi |
| Planiranje i gradnja | Određeni planovi i dozvole, uključujući objekte do 5.000 m² uz zakonske izuzetke | Gradski planovi, saglasnosti i predmeti iz gradskog delokruga | Posebni i zakonom rezervisani predmeti |
| Životna sredina | Lokalne evidencije, planovi i mere | Monitoring, planovi i postupci iz gradskog delokruga | Nadležnost za određena postrojenja, dozvole i inspekcijski nadzor |
| Policija, NSZ, PIO i elektrodistribucija | Nisu opštinske službe | Nisu gradske službe | Republički sistemi |
Osnov ove podele su Statut Grada, naročito članovi 77–80b, posebne odluke i propisi koji uređuju pojedine oblasti.
Kod puteva je naročito važno razlikovati kategorije. U bazi koju je objavilo JP za izgradnju Obrenovca državni putevi vezani su za „Puteve Srbije“, gradske kategorije za „Puteve Beograda“, a nekategorisani putevi i određene unutarblokovske površine za lokalno preduzeće. Zato dva trotoara u istom naselju ne moraju pripadati istom programu održavanja. Baza puteva, strana 19.
Ova podela ne oslobađa opštinu odgovornosti. Razdvaja ono što može sama da odluči od onoga za šta mora da traži odluku ili saradnju drugog organa.
Tu vidim prvi konkretan posao: da se u postojećoj upravi jasno odredi ko prati problem od prijave do proverenog ishoda. Za lokalne poslove to znači povezivanje preduzeća, uprave i nadzora. Za gradske poslove znači dogovor o postupanju i praćenju predmeta. Građaninu treba odgovor ko vodi predmet i šta se sa njim događa.
Za manje intervencije potrebna je organizovana mogućnost brzog postupanja u okviru lokalnih ovlašćenja. Polomljena klupa i oštećenje na stazi ne bi smeli mesecima da kruže između adresa zato što niko ne povezuje posao.
Kako novac stiže do opštine
Budžet pune različiti prihodi. Deo poreza raspoređuje se gradskom odlukom. Postoje takse, naknade, zakupnine i drugi prihodi. Zatim dolaze transferi Grada i Republike, donacije i novac prenet iz ranijih godina.
Nije sav taj novac podjednako raspoloživ.
Donacija za toplovod ima određenu namenu. Preneta sredstva mogu pratiti nezavršen projekat. Ugovor iz prethodne godine može zahtevati plaćanje u narednoj. Zbog toga ukupan budžet ne pokazuje koliko opština može da usmeri na nove potrebe.
Kod poreza na zarade prvo se primenjuje zakonska raspodela. Beogradu pripada 66% poreza koji se raspoređuje prema prebivalištu zaposlenog. Grad zatim deo svog prihoda raspoređuje opštini.
Ako opština dobija 20% beogradskog dela, to je 13,2% ukupno naplaćenog poreza na zarade. Kod poreza na imovinu postoji raspodela između Grada i opštine. Kod razmatrane naknade za zagađivanje 60% pripada Republici, a 40% lokalnoj samoupravi, pa se lokalni deo dalje deli u beogradskom sistemu.
Donacija EPS-a za neki projekat i zakonska naknada za zagađivanje odvojeni su prihodi.
Gradski procenti menjali su se i unutar iste godine. Sledeća tabela zato prikazuje poslednju pronađenu objavljenu raspodelu za svaku godinu, a ne prosečan godišnji udeo.
| Godina | Udeo Obrenovca u beogradskom delu poreza na zarade | Udeo u porezu na imovinu | Udeo u lokalnom delu naknade za zagađivanje |
|---|---|---|---|
| 2020. | 9,55% | 8,62% | 56,00% |
| 2021. | 19,96% | 62,62% | 43,00% |
| 2022. | 39,31% | 93,91% | 33,76% |
| 2023. | 26,39% | 70,44% | 25,00% |
| 2024. | 16,48% | 53,48% | 30,07% |
| 2025. | 18,48% | 58,66% | 13,85% |
Izvori su odluke o raspodeli za 2020, 2021, 2022, 2023, 2024. i 2025. godinu.
Ovakve promene važne su za planiranje. Zato uz svaku raspodelu treba razumljivo pokazati koji obim sredstava opština dobija, za koje poslove i kako se menja očekivani prihod.
Iz ovih procenata ne možemo sami zaključiti da li Obrenovac dobija premalo. Moramo uključiti i ono što Grad ovde neposredno finansira. Ali možemo tražiti da raspodela i razlozi za njene promene budu jasni.
Budžet koji usvojimo i novac koji stvarno potrošimo
Plan je odobreni okvir. Izvršenje pokazuje šta je stvarno plaćeno. Između njih u Obrenovcu godinama postoji velika razlika.
Iznosi u tabeli su milioni dinara. Procenat pokazuje odnos izvršenih rashoda i izdataka prema planu iskazanom u završnom računu.
| Godina | Prvi godišnji plan | Plan u završnom računu | Izvršeni rashodi i izdaci | Izvršenje |
|---|---|---|---|---|
| 2020. | 2.143,91 | 2.067,22 | 1.205,42 | 58,31% |
| 2021. | 1.406,82 | 2.704,59 | 1.506,05 | 55,68% |
| 2022. | 2.286,29 | 3.913,85 | 2.737,01 | 69,93% |
| 2023. | 4.059,52 | 4.118,52 | 2.114,47 | 51,34% |
| 2024. | 3.356,44 | 3.532,20 | 1.945,51 | 55,08% |
| 2025. | 3.189,97 | 3.180,11 | 1.706,77 | 53,67% |
Podaci su iz završnih računa za 2020, 2021, 2022, 2023, 2024. i 2025. godinu. Prvi plan za 2021. preuzet je iz zvanične opštinske rashodne tabele. Za 2024. godišnji budžet usvojen je u julu, posle privremenog finansiranja.
Državna revizorska institucija za 2024. daje konkretan oslonac za razumevanje problema. Prvobitni opštinski plan iznosio je oko 3,356 milijardi dinara, dok je gradski obim bio oko 2,149 milijardi. Opštinski plan bio je približno 1,208 milijardi, odnosno 56 odsto viši. DRI je utvrdila neusklađenost sa gradskim aktom.
U završnom računu iste godine novi prihodi i primanja planirani su sa oko 3,484 milijarde, a ostvareni sa oko 2,003 milijarde dinara. Dakle, veliki deo planiranog prihoda nije ostvaren. Razlika do planirane potrošnje nije predstavljala novac koji je opština imala pa nije upotrebila.
To je merilo za svaku godinu: plan mora da bude usklađen sa odgovarajućim okvirom i dokumentovanim izvorima. Konkretan nalaz DRI za 2024. ne može se bez provere pripisati ostalima, ali isti zahtev za pokrićem plana važi za sve.
Građanima se mogućnosti ne mogu predstavljati samo veličinom usvojenog budžeta. Uz svako veće odstupanje mora se objasniti šta nije ostvareno, šta zbog toga nije plaćeno i šta se sa poslom dalje događa.
Zašto je jedne godine budžet mnogo veći
Važan deo odgovora su transferi i donacije. Sledeća tabela prikazuje nove prilive u godini, bez ponovnog računanja novca prenetog iz ranijih godina. Iznosi su milioni dinara.
| Godina | Prihodi bez transfera i donacija | Transferi i donacije | Ukupni novi prilivi, sa ostalim primanjima |
|---|---|---|---|
| 2020. | 1.001,6 | 151,3 | 1.154,2 |
| 2021. | 1.165,5 | 378,7 | 1.545,0 |
| 2022. | 1.400,8 | 1.329,6 | 2.733,3 |
| 2023. | 1.362,8 | 764,2 | 2.127,8 |
| 2024. | 1.432,8 | 569,7 | 2.002,5 |
| 2025. | 1.487,0 | 157,9 | 1.645,5 |
Izvori su prihodovne tabele istih završnih računa. Prihodi bez transfera i donacija nisu automatski slobodan novac: i među njima postoje ograničenja namene.
Godine 2022. transferi i donacije činili su gotovo polovinu novih priliva, a 2025. oko desetine. Zato pad ukupnog iznosa ne znači da su svi prihodi opštine podjednako pali. Značajno se promenio priliv dodatnog novca.
Prihodi bez transfera i donacija od 2022. do 2025. nominalno su blago porasli, ali im je opšta kupovna moć, merena potrošačkom inflacijom, bila približno 13% manja. Više dinara nije nužno značilo mogućnost da se plati više poslova.
Zato nam treba jasan pregled novca i obaveza pre novih odluka. Koliko očekujemo da naplatimo, šta ima određenu namenu, šta smo već ugovorili i koliko možemo da usmerimo drugačije. Pouzdan iznos tog prostora još nije utvrđen.
Na šta odlazi novac
Za 2024, koju je bilo moguće detaljnije razložiti, ukupna plaćanja iznosila su oko 1,946 milijardi dinara. Oko 497 miliona odnosilo se na funkcionisanje opštinskih organa, uprave i mesnih zajednica. Za čistoću je plaćeno oko 169,3 miliona, a za zelenilo oko 146,6 miliona.
Te tri namene zajedno čine približno 42 odsto izvršene potrošnje, pre ostalih usluga, subvencija, programa i ulaganja.
To je važan deo odgovora na pitanje gde novac odlazi. Postojeća organizacija i svakodnevni poslovi zauzimaju značajan deo budžeta. Oni jesu potrebni, ali njihova organizacija, obim i izvršenje ostaju predmet odgovornosti.
Kod subvencija je slika dodatno složena. U 2024. javnim preduzećima i organizacijama plaćeno je oko 695,8 miliona dinara. Među povezanim primaocima bili su:
| Primalac | Plaćeno, približno | Namena |
|---|---|---|
| JP za izgradnju | 206,0 miliona | Poslovanje, oprema, održavanje puteva, dokumentacija i manje investicione namene |
| Toplovod | 254,4 miliona | Namenski novac EPS-a za lokalnu magistralu |
| SKC | 139,2 miliona | Oko 129,2 miliona za zarade i 10 miliona za dokumentaciju i prvu situaciju dodatnih objekata akva-parka |
| Parking servis | 26,0 miliona | Budžetska isplata; potpuna veza sa konačnom upotrebom nije utvrđena |
Preostale stavke obuhvataju ekološke i druge namene. Podaci su dostupni u završnom računu, rashodima i detaljnim namenama.
Subvencija zato nije dovoljno objašnjenje troška. Kroz istu računovodstvenu grupu finansiraju se i rad i izgradnja.
Svaka veća isplata treba da bude povezana sa primaocem, namenom i izveštajem o izvršenju. Kada se čisti ili održava zelenilo, treba da se zna šta je ugovoreno i da li je urađeno. Kada se prenosi novac za gradnju, treba da se vidi koji radovi su plaćeni i u kom je stanju projekat.
Bez te veze imamo podatak o trošenju, ali nemamo dovoljno jasan pregled posla.
Ko je finansirao velike projekte
Ni ovde ne postoji jedno pravilo.
| Projekat | Finansiranje i vođenje |
|---|---|
| Cevka | Mešovito finansiranje opštine, EPS-a i Grada |
| Vrtić u Stublinama | Gradsko investiciono vođenje i finansiranje |
| Vrtić u Bariču | Opštinski opšti prihodi, donacija EPS-a i manji gradski transfer |
| Novo krilo Doma zdravlja | Gradsko investiciono vođenje, pretežno gradsko finansiranje i učešće EPS-a |
| Tamnavska | Gradski projekti i faze |
| Saobraćajnica S5 | Projekat vodila gradska Direkcija |
| Nova pijaca | Neposredno gradsko finansiranje |
| Treća magistrala toplovoda | Namenski novac EPS-a preko opštine i Toplovoda |
Samo za novu pijacu Grad je tokom 2024. platio oko 660 miliona dinara. Taj rashod se ne vidi u opštinskoj potrošnji. Za vrtić u Bariču, sa druge strane, tokom 2023. i 2024. dokumentovano je oko 91 milion iz opštinskih opštih prihoda. Podaci su dostupni u gradskom plaćanju za pijacu i opštinskom projektu vrtića.
Važno je razlikovati projekat na teritoriji opštine, projekat koji prolazi kroz njen budžet i projekat finansiran njenim opštim prihodima.
Važno je i šta dolazi posle gradnje. Ko koristi objekat, ko plaća rad i ko održava njegove delove? Novi objekat može da zameni postojeću uslugu ili da proširi kapacitet. Taj posao treba prikazati zajedno sa investicijom.
Odnos sa Beogradom je i pitanje uticaja
Iz ovoga ne mogu da izvedem jednostavan zaključak da nas Beograd finansira ili da nam uzima više nego što vraća. Za takav bilans treba obuhvatiti sve prihode, neposredne gradske usluge i višegodišnja ulaganja. Ni računica samostalne opštine ne može biti zasnovana samo na prihodima koji se sada dele.
Ali odnos sa Beogradom ne završava se na tom zbiru. Koliko učestvujemo u određivanju prioriteta pre donošenja odluke? Šta je opština predložila, šta je prihvaćeno i zašto?
Za veće putne radove postoji postupak u kojem opštine predlažu prioritete, a gradski organi oblikuju i usvajaju program. Zato treba javno pokazati obrenovačke predloge, prihvaćene poslove, finansiranje i rokove.
Zdrav odnos sa Gradom podrazumeva da znamo i šta dobijamo i kako utičemo. Opština ne bi smela da se svede na adresu sa koje se prosleđuju potrebe.
Šta je razvoj kada se svakodnevno krpi
Mora da se čisti, kosi i menjaju cevi. Održavanje je deo života grada. Problem je kada posle svih pojedinačnih poslova ne možemo jasno da pokažemo šta je postalo trajnije uređeno, dostupnije i pouzdanije.
Ako već saniramo trotoare, možemo da odredimo važne pešačke pravce i da svaka naredna deonica doprinosi njihovom povezivanju. Ako uređujemo igrališta, možemo da imamo pregled stanja, potreba i održavanja. Ako širimo vodovod i grejanje, treba da bude jasno koji obuhvat rešavamo i kojim redosledom.
Za to nam treba nekoliko pripremljenih prioriteta koji će povezati godine rada. Potrebni su nadležnost, dokumentacija, faze, izvori finansiranja i trajno održavanje. Tada i mala intervencija dobija mesto u razvoju.
I postojeći prostor traži svrhu. O Domu kulture sam pisao jer imamo veliku zgradu koju treba održavati, ali i zajednicu kojoj ona treba da služi. Ljudi pamte da je bila puna i kada nije bilo događaja. Danas treba razjasniti šta od nje očekujemo i prema čemu procenjujemo rezultat. Popunjen prostor i živ Dom nisu isto.
Stari mlin kao društveni centar otvara istu mogućnost i iste obaveze. Treba da znamo kome je potreban, kako se koristi, ko njime upravlja i od čega trajno radi.
A šta smo se dogovorili da hoćemo
Kada razmišljam o lokalnim javnim poslovima, pitam se koliko razumemo budžet, nabavke, nadležnosti, odnose sa ljudima i programski rad.
Ali ni kada nađemo ljude koji znaju, posao nije razjašnjen dok ne kažemo šta od njih očekujemo i koliko mogu da odlučuju. A šta je rezultat? Šta smo se, ko i gde dogovorili da nam je politika i šta hoćemo sa tim?
Važno je i da ne krenemo svaki put Jovo nanovo. Treba sačuvati ono što je dobro i što je radilo. Sa smenama se ne sme izgubiti pregled projekata, ugovora, odluka i iskustva ljudi koji su posao nosili. Obrenovac nema veliku akumulaciju ljudi da bi mogao stalno da rasipa znanje i počinje od početka.
Zato nam predstoji i lečenje. Da se unormalimo, naučimo da komuniciramo, da razumemo i da se okupljamo oko ideja. Politika urušavanja medija i javne reči ostavila je posledice na lokalni život. Društveni dijalog previše često zamenjuju svađa i monolog.
Razgovor mora da dobije mesto pre odluke, dok još možemo da utičemo na izbor. Predlog treba objasniti, saslušati primedbe, obrazložiti šta je prihvaćeno i zatim pokazati šta je urađeno.
Šta mi kao zajednica nudimo? Mladi su domaći investitori. Njihov kapital je vreme. Ako želimo da ga ulože u Obrenovac, treba da imaju priliku da u njemu nešto stvaraju i da utiču na ono što ih se tiče. Isto pitanje pripadanja čeka ljude koji dolaze da rade i postaju naše komšije.
Obrenovac 2035. zato traži da saberemo postojeće znanje, iskustvo, potrebe i ideje. Da razumemo novac i nadležnosti, izaberemo pravac i povežemo odgovornost. Komunalni red i grad o kojem maštamo sreću se u tim odlukama.
Kada sledeći put budemo odlučivali o budžetu, šta bi u njemu moralo da bude drugačije da bismo mogli da kažemo da smo počeli da ostvarujemo ono što smo zajedno izabrali?
Duško Krstić, aktivista iz Obrenovca, Obrenovac 2035: šta želimo i kako do toga? – Duško Krstić
