OBRENOVAC 2035: ŠTA ŽELIMO I KAKO DO TOGA? DUŠKO KRSTIĆ O RAZVOJU GRADA, BUDŽETU I ODGOVORNOSTI INSTITUCIJA

  • Ilustracija: AI

Kakav Obrenovac želimo da imamo za deset godina i šta je potrebno da bi se ta vizija ostvarila? Ko je odgovoran za komunalnu infrastrukturu, kako se raspoređuje novac iz opštinskog budžeta, ko finansira velike projekte i koliko lokalna samouprava zaista može samostalno da odlučuje?

Ovim pitanjima u autorskom tekstu bavi se Duško Krstić, aktivista iz Obrenovca, koji analizira funkcionisanje lokalne samouprave, raspodelu nadležnosti između opštine, Grada Beograda i Republike, budžetske prihode i rashode, kao i finansiranje značajnih projekata na teritoriji opštine.

Krstić u svojoj analizi polazi od svakodnevnih problema sa kojima se građani susreću, ali pažnju usmerava i na dugoročno planiranje. Kroz pregled dostupnih dokumenata i budžetskih podataka pokušava da odgovori na pitanje koliko novca Obrenovac ima na raspolaganju, na šta se on troši i šta bi trebalo promeniti kako bi se stvorili uslovi za uređeniji i funkcionalniji grad.

U nastavku prenosimo njegov autorski tekst u celosti.


OBRENOVAC 2035: ŠTA ŽELIMO I KAKO DO TOGA?

Mnogo očekujemo od promena. Kada razmišljam o Srbiji, lakše mi je da zamislim da će se naći ljudi sa znanjem, iskustvom i energijom da preuzmu posao. Kada se spustim na lokal, vratim u naš Obrenovac, počinju pitanja. Iskustvo mi daje okvir da i najbolje ideje, kada se spuste dole, umeju da se pokvare. Šta će promena ovde zateći? Kojim poslovima treba upravljati, koliko ih razumemo i o čemu stvarno možemo da odlučujemo?

Nekad pomislim da komunalni red rešimo pa je dosta. Onda se vratim onome o čemu godinama pišem i počnem da zamišljam kakav bismo grad mogli da imamo za deset godina. Obrenovac 2035. Ili 2036. Ili 2037. Dovoljno mesta u vrtićima, uređena školska dvorišta, igrališta, sportski tereni van školskih dvorišta, povezane pešačke i biciklističke staze, drvoredi, parkovi, urbani džepovi, pouzdan prevoz. Mesta u kojima ljudi mogu da se okupe i kada nemaju zakazan ili plaćen termin. Voda, kanalizacija, toplifikacija, gasifikacija…

Između toga što jedva rešavamo svakodnevno i onoga što bismo želeli stoje institucije, nadležnosti, novac i naše odluke. Zato sam pokušao u nastavku da analiziram šta piše u dokumentima, kako se puni opštinski budžet, na šta se troši, ko finansira velike projekte i za šta je opština odgovorna, a za šta zavisi od Beograda i Republike.

Ova pitanja mi se godinama vraćaju. Ponekad mi se čini da su neka moja crna pruga, kao Mehmedu Sokoloviću na Drini ćuprija. Fotografije i zapisi se gomilaju, grad se menja, a mnogo toga ostaje nerazjašnjeno. Sada bih da saberem šta znamo i sa čim ulazimo u ono što očekujemo.

Jedno naselje, više sistema

Dovoljno je prošetati da se vidi odakle ta pitanja dolaze. Parter grada je na mnogim mestima musav. Trotoar je raskopan, pa zakrpljen ili ostavljen da čeka. Staza je ulegla. Klupa je polomljena. Negde se dete provlači između automobila, negde pešak izlazi na kolovoz. Sve su to male stvari dok se ne saberu u svakodnevni život.

Građanin, međutim, živi u jednom naselju. Njemu su osvetljenje, trotoar, škola, vrtić, prevoz i igralište delovi istog svakodnevnog života. Sistem ih posmatra kroz različite organe, programe i budžete.

Prijavljivao sam neispravnu rasvetu. Kada su menjali jednu sijalicu, pitao sam zašto ne zamene i drugu. Odgovor je bio da ona nije prijavljena i da za nju nema naloga. Razumem da radnik mora da ima nalog. Ali tada ostaje pitanje ko vidi celu stazu i proverava da li je osvetljena.

Slično je sa prekopavanjem. Vodovod, toplovod, struja, nova zgrada. Svako ima svoj posao, dokumentaciju i rokove. A ko prati javnu površinu kroz sve te radove, do trenutka kada ponovo možemo normalno da je koristimo?

Da bismo razumeli gde to zapinje, treba prvo razjasniti ko je za šta zadužen.

Šta je opštinsko, šta gradsko, a šta republičko

Obrenovac ima šira ovlašćenja od centralnih beogradskih opština. Ima svoja javna preduzeća i značajne poslove u komunalnim delatnostima, planiranju i izgradnji. Ali ne upravlja svim ustanovama i službama koje rade ovde.

OblastOpština i lokalni sistemGrad BeogradRepublika i posebna razgraničenja
Voda i kanalizacijaJKP „Vodovod i kanalizacija Obrenovac“ obavlja poslove lokalnog sistemaGradski propisi i posebna pravila za delove jedinstvenog gradskog vodovodaVodni objekti i sistemi imaju posebne upravljače
Daljinsko grejanjeJKP „Toplovod“ upravlja lokalnim sistemomUčešće u povezanim projektima i poslovima iz gradskog delokrugaEPS i drugi republički subjekti učestvuju u finansiranju i povezanoj infrastrukturi
Čistoća, otpad, pijace i grobljaLokalni komunalni sistem, prema poverenim poslovimaGradski propisi i poslovi iz gradskog delokrugaPosebni sporazumi za regionalne sisteme
Zelenilo, klupe i igralištaLokalni programi i izvršioci za poverene površinePoslovi na površinama koje su u gradskom sistemuZa svaku površinu važno je ko je njen upravljač
Javna rasvetaPredlaganje potreba i lokalna saradnjaJKP „Javno osvetljenje“ i gradski sistemPosebno poveravanje poslova zahteva odgovarajući akt
Putevi i trotoariNekategorisani putevi i određene lokalne i unutarblokovske površineGradski putevi i ulice iz delokruga gradskog upravljačaDržavni putevi pripadaju republičkom sistemu
Saobraćaj i signalizacijaLokalni predlozi i poslovi u okviru ovlašćenjaSekretarijat za saobraćaj i gradska javna preduzeća kao upravljači putevaSaobraćajna policija je deo MUP-a
Javni linijski prevozIskazivanje potreba i predlaganje promenaOrganizovanje gradskog sistema prevozaPosebni aranžmani za veze van sistema
ParkingLokalna usluga naplate preko komunalnog sistemaSaobraćajni režim i gradska ovlašćenjaNaplata parkinga i kažnjavanje nepropisnog parkiranja različiti su poslovi
Psi bez vlasnikaLokalna saradnja i poslovi po posebnim aktimaOsnovni sistem zoohigijene, „Veterina Beograd“Posebna lokalna ovlašćenja utvrđuju se odgovarajućim aktima
VrtićiOdređeni poslovi podrške i održavanjaOsnivački i osnovni finansijski sistem PU „Perka Vićentijević“Republičke obaveze za određene programe
ŠkolePropisani poslovi održavanja i podrške učenicimaMreža, ulaganja i materijalni rashodi iz gradskog delokrugaObrazovni sistem i značajan deo finansiranja, uključujući zarade
Biblioteka „Vlada Aksentijević“Lokalna saradnja i podrškaOsnivač i finansijer—
SKC „Obrenovac“Opštinsko javno preduzeće i osnivačka odgovornostMoguće projektno sufinansiranje—
Dom zdravljaLokalni javnozdravstveni poslovi i podrška u okviru ovlašćenjaFinansiranje pojedinih ulaganjaRepublika je preuzela osnivačka prava 2020.
Socijalna zaštitaDodatne lokalne mereGradski centar za socijalni rad, gradska prava i uslugeRepublička prava i povereni poslovi
Planiranje i gradnjaOdređeni planovi i dozvole, uključujući objekte do 5.000 m² uz zakonske izuzetkeGradski planovi, saglasnosti i predmeti iz gradskog delokrugaPosebni i zakonom rezervisani predmeti
Životna sredinaLokalne evidencije, planovi i mereMonitoring, planovi i postupci iz gradskog delokrugaNadležnost za određena postrojenja, dozvole i inspekcijski nadzor
Policija, NSZ, PIO i elektrodistribucijaNisu opštinske službeNisu gradske službeRepublički sistemi

Osnov ove podele su Statut Grada, naročito članovi 77–80b, posebne odluke i propisi koji uređuju pojedine oblasti.

Kod puteva je naročito važno razlikovati kategorije. U bazi koju je objavilo JP za izgradnju Obrenovca državni putevi vezani su za „Puteve Srbije“, gradske kategorije za „Puteve Beograda“, a nekategorisani putevi i određene unutarblokovske površine za lokalno preduzeće. Zato dva trotoara u istom naselju ne moraju pripadati istom programu održavanja. Baza puteva, strana 19.

Ova podela ne oslobađa opštinu odgovornosti. Razdvaja ono što može sama da odluči od onoga za šta mora da traži odluku ili saradnju drugog organa.

Tu vidim prvi konkretan posao: da se u postojećoj upravi jasno odredi ko prati problem od prijave do proverenog ishoda. Za lokalne poslove to znači povezivanje preduzeća, uprave i nadzora. Za gradske poslove znači dogovor o postupanju i praćenju predmeta. Građaninu treba odgovor ko vodi predmet i šta se sa njim događa.

Za manje intervencije potrebna je organizovana mogućnost brzog postupanja u okviru lokalnih ovlašćenja. Polomljena klupa i oštećenje na stazi ne bi smeli mesecima da kruže između adresa zato što niko ne povezuje posao.

Kako novac stiže do opštine

Budžet pune različiti prihodi. Deo poreza raspoređuje se gradskom odlukom. Postoje takse, naknade, zakupnine i drugi prihodi. Zatim dolaze transferi Grada i Republike, donacije i novac prenet iz ranijih godina.

Nije sav taj novac podjednako raspoloživ.

Donacija za toplovod ima određenu namenu. Preneta sredstva mogu pratiti nezavršen projekat. Ugovor iz prethodne godine može zahtevati plaćanje u narednoj. Zbog toga ukupan budžet ne pokazuje koliko opština može da usmeri na nove potrebe.

Kod poreza na zarade prvo se primenjuje zakonska raspodela. Beogradu pripada 66% poreza koji se raspoređuje prema prebivalištu zaposlenog. Grad zatim deo svog prihoda raspoređuje opštini.

Ako opština dobija 20% beogradskog dela, to je 13,2% ukupno naplaćenog poreza na zarade. Kod poreza na imovinu postoji raspodela između Grada i opštine. Kod razmatrane naknade za zagađivanje 60% pripada Republici, a 40% lokalnoj samoupravi, pa se lokalni deo dalje deli u beogradskom sistemu.

Donacija EPS-a za neki projekat i zakonska naknada za zagađivanje odvojeni su prihodi.

Gradski procenti menjali su se i unutar iste godine. Sledeća tabela zato prikazuje poslednju pronađenu objavljenu raspodelu za svaku godinu, a ne prosečan godišnji udeo.

GodinaUdeo Obrenovca u beogradskom delu poreza na zaradeUdeo u porezu na imovinuUdeo u lokalnom delu naknade za zagađivanje
2020.9,55%8,62%56,00%
2021.19,96%62,62%43,00%
2022.39,31%93,91%33,76%
2023.26,39%70,44%25,00%
2024.16,48%53,48%30,07%
2025.18,48%58,66%13,85%

Izvori su odluke o raspodeli za 2020, 2021, 2022, 2023, 2024. i 2025. godinu.

Ovakve promene važne su za planiranje. Zato uz svaku raspodelu treba razumljivo pokazati koji obim sredstava opština dobija, za koje poslove i kako se menja očekivani prihod.

Iz ovih procenata ne možemo sami zaključiti da li Obrenovac dobija premalo. Moramo uključiti i ono što Grad ovde neposredno finansira. Ali možemo tražiti da raspodela i razlozi za njene promene budu jasni.

Budžet koji usvojimo i novac koji stvarno potrošimo

Plan je odobreni okvir. Izvršenje pokazuje šta je stvarno plaćeno. Između njih u Obrenovcu godinama postoji velika razlika.

Iznosi u tabeli su milioni dinara. Procenat pokazuje odnos izvršenih rashoda i izdataka prema planu iskazanom u završnom računu.

GodinaPrvi godišnji planPlan u završnom računuIzvršeni rashodi i izdaciIzvršenje
2020.2.143,912.067,221.205,4258,31%
2021.1.406,822.704,591.506,0555,68%
2022.2.286,293.913,852.737,0169,93%
2023.4.059,524.118,522.114,4751,34%
2024.3.356,443.532,201.945,5155,08%
2025.3.189,973.180,111.706,7753,67%

Podaci su iz završnih računa za 2020, 2021, 2022, 2023, 2024. i 2025. godinu. Prvi plan za 2021. preuzet je iz zvanične opštinske rashodne tabele. Za 2024. godišnji budžet usvojen je u julu, posle privremenog finansiranja.

Državna revizorska institucija za 2024. daje konkretan oslonac za razumevanje problema. Prvobitni opštinski plan iznosio je oko 3,356 milijardi dinara, dok je gradski obim bio oko 2,149 milijardi. Opštinski plan bio je približno 1,208 milijardi, odnosno 56 odsto viši. DRI je utvrdila neusklađenost sa gradskim aktom.

U završnom računu iste godine novi prihodi i primanja planirani su sa oko 3,484 milijarde, a ostvareni sa oko 2,003 milijarde dinara. Dakle, veliki deo planiranog prihoda nije ostvaren. Razlika do planirane potrošnje nije predstavljala novac koji je opština imala pa nije upotrebila.

To je merilo za svaku godinu: plan mora da bude usklađen sa odgovarajućim okvirom i dokumentovanim izvorima. Konkretan nalaz DRI za 2024. ne može se bez provere pripisati ostalima, ali isti zahtev za pokrićem plana važi za sve.

Građanima se mogućnosti ne mogu predstavljati samo veličinom usvojenog budžeta. Uz svako veće odstupanje mora se objasniti šta nije ostvareno, šta zbog toga nije plaćeno i šta se sa poslom dalje događa.

Zašto je jedne godine budžet mnogo veći

Važan deo odgovora su transferi i donacije. Sledeća tabela prikazuje nove prilive u godini, bez ponovnog računanja novca prenetog iz ranijih godina. Iznosi su milioni dinara.

GodinaPrihodi bez transfera i donacijaTransferi i donacijeUkupni novi prilivi, sa ostalim primanjima
2020.1.001,6151,31.154,2
2021.1.165,5378,71.545,0
2022.1.400,81.329,62.733,3
2023.1.362,8764,22.127,8
2024.1.432,8569,72.002,5
2025.1.487,0157,91.645,5

Izvori su prihodovne tabele istih završnih računa. Prihodi bez transfera i donacija nisu automatski slobodan novac: i među njima postoje ograničenja namene.

Godine 2022. transferi i donacije činili su gotovo polovinu novih priliva, a 2025. oko desetine. Zato pad ukupnog iznosa ne znači da su svi prihodi opštine podjednako pali. Značajno se promenio priliv dodatnog novca.

Prihodi bez transfera i donacija od 2022. do 2025. nominalno su blago porasli, ali im je opšta kupovna moć, merena potrošačkom inflacijom, bila približno 13% manja. Više dinara nije nužno značilo mogućnost da se plati više poslova.

Zato nam treba jasan pregled novca i obaveza pre novih odluka. Koliko očekujemo da naplatimo, šta ima određenu namenu, šta smo već ugovorili i koliko možemo da usmerimo drugačije. Pouzdan iznos tog prostora još nije utvrđen.

Na šta odlazi novac

Za 2024, koju je bilo moguće detaljnije razložiti, ukupna plaćanja iznosila su oko 1,946 milijardi dinara. Oko 497 miliona odnosilo se na funkcionisanje opštinskih organa, uprave i mesnih zajednica. Za čistoću je plaćeno oko 169,3 miliona, a za zelenilo oko 146,6 miliona.

Te tri namene zajedno čine približno 42 odsto izvršene potrošnje, pre ostalih usluga, subvencija, programa i ulaganja.

To je važan deo odgovora na pitanje gde novac odlazi. Postojeća organizacija i svakodnevni poslovi zauzimaju značajan deo budžeta. Oni jesu potrebni, ali njihova organizacija, obim i izvršenje ostaju predmet odgovornosti.

Kod subvencija je slika dodatno složena. U 2024. javnim preduzećima i organizacijama plaćeno je oko 695,8 miliona dinara. Među povezanim primaocima bili su:

PrimalacPlaćeno, približnoNamena
JP za izgradnju206,0 milionaPoslovanje, oprema, održavanje puteva, dokumentacija i manje investicione namene
Toplovod254,4 milionaNamenski novac EPS-a za lokalnu magistralu
SKC139,2 milionaOko 129,2 miliona za zarade i 10 miliona za dokumentaciju i prvu situaciju dodatnih objekata akva-parka
Parking servis26,0 milionaBudžetska isplata; potpuna veza sa konačnom upotrebom nije utvrđena

Preostale stavke obuhvataju ekološke i druge namene. Podaci su dostupni u završnom računu, rashodima i detaljnim namenama.

Subvencija zato nije dovoljno objašnjenje troška. Kroz istu računovodstvenu grupu finansiraju se i rad i izgradnja.

Svaka veća isplata treba da bude povezana sa primaocem, namenom i izveštajem o izvršenju. Kada se čisti ili održava zelenilo, treba da se zna šta je ugovoreno i da li je urađeno. Kada se prenosi novac za gradnju, treba da se vidi koji radovi su plaćeni i u kom je stanju projekat.

Bez te veze imamo podatak o trošenju, ali nemamo dovoljno jasan pregled posla.

Ko je finansirao velike projekte

Ni ovde ne postoji jedno pravilo.

ProjekatFinansiranje i vođenje
CevkaMešovito finansiranje opštine, EPS-a i Grada
Vrtić u StublinamaGradsko investiciono vođenje i finansiranje
Vrtić u BaričuOpštinski opšti prihodi, donacija EPS-a i manji gradski transfer
Novo krilo Doma zdravljaGradsko investiciono vođenje, pretežno gradsko finansiranje i učešće EPS-a
TamnavskaGradski projekti i faze
Saobraćajnica S5Projekat vodila gradska Direkcija
Nova pijacaNeposredno gradsko finansiranje
Treća magistrala toplovodaNamenski novac EPS-a preko opštine i Toplovoda

Samo za novu pijacu Grad je tokom 2024. platio oko 660 miliona dinara. Taj rashod se ne vidi u opštinskoj potrošnji. Za vrtić u Bariču, sa druge strane, tokom 2023. i 2024. dokumentovano je oko 91 milion iz opštinskih opštih prihoda. Podaci su dostupni u gradskom plaćanju za pijacu i opštinskom projektu vrtića.

Važno je razlikovati projekat na teritoriji opštine, projekat koji prolazi kroz njen budžet i projekat finansiran njenim opštim prihodima.

Važno je i šta dolazi posle gradnje. Ko koristi objekat, ko plaća rad i ko održava njegove delove? Novi objekat može da zameni postojeću uslugu ili da proširi kapacitet. Taj posao treba prikazati zajedno sa investicijom.

Odnos sa Beogradom je i pitanje uticaja

Iz ovoga ne mogu da izvedem jednostavan zaključak da nas Beograd finansira ili da nam uzima više nego što vraća. Za takav bilans treba obuhvatiti sve prihode, neposredne gradske usluge i višegodišnja ulaganja. Ni računica samostalne opštine ne može biti zasnovana samo na prihodima koji se sada dele.

Ali odnos sa Beogradom ne završava se na tom zbiru. Koliko učestvujemo u određivanju prioriteta pre donošenja odluke? Šta je opština predložila, šta je prihvaćeno i zašto?

Za veće putne radove postoji postupak u kojem opštine predlažu prioritete, a gradski organi oblikuju i usvajaju program. Zato treba javno pokazati obrenovačke predloge, prihvaćene poslove, finansiranje i rokove.

Zdrav odnos sa Gradom podrazumeva da znamo i šta dobijamo i kako utičemo. Opština ne bi smela da se svede na adresu sa koje se prosleđuju potrebe.

Šta je razvoj kada se svakodnevno krpi

Mora da se čisti, kosi i menjaju cevi. Održavanje je deo života grada. Problem je kada posle svih pojedinačnih poslova ne možemo jasno da pokažemo šta je postalo trajnije uređeno, dostupnije i pouzdanije.

Ako već saniramo trotoare, možemo da odredimo važne pešačke pravce i da svaka naredna deonica doprinosi njihovom povezivanju. Ako uređujemo igrališta, možemo da imamo pregled stanja, potreba i održavanja. Ako širimo vodovod i grejanje, treba da bude jasno koji obuhvat rešavamo i kojim redosledom.

Za to nam treba nekoliko pripremljenih prioriteta koji će povezati godine rada. Potrebni su nadležnost, dokumentacija, faze, izvori finansiranja i trajno održavanje. Tada i mala intervencija dobija mesto u razvoju.

I postojeći prostor traži svrhu. O Domu kulture sam pisao jer imamo veliku zgradu koju treba održavati, ali i zajednicu kojoj ona treba da služi. Ljudi pamte da je bila puna i kada nije bilo događaja. Danas treba razjasniti šta od nje očekujemo i prema čemu procenjujemo rezultat. Popunjen prostor i živ Dom nisu isto.

Stari mlin kao društveni centar otvara istu mogućnost i iste obaveze. Treba da znamo kome je potreban, kako se koristi, ko njime upravlja i od čega trajno radi.

A šta smo se dogovorili da hoćemo

Kada razmišljam o lokalnim javnim poslovima, pitam se koliko razumemo budžet, nabavke, nadležnosti, odnose sa ljudima i programski rad.

Ali ni kada nađemo ljude koji znaju, posao nije razjašnjen dok ne kažemo šta od njih očekujemo i koliko mogu da odlučuju. A šta je rezultat? Šta smo se, ko i gde dogovorili da nam je politika i šta hoćemo sa tim?

Važno je i da ne krenemo svaki put Jovo nanovo. Treba sačuvati ono što je dobro i što je radilo. Sa smenama se ne sme izgubiti pregled projekata, ugovora, odluka i iskustva ljudi koji su posao nosili. Obrenovac nema veliku akumulaciju ljudi da bi mogao stalno da rasipa znanje i počinje od početka.

Zato nam predstoji i lečenje. Da se unormalimo, naučimo da komuniciramo, da razumemo i da se okupljamo oko ideja. Politika urušavanja medija i javne reči ostavila je posledice na lokalni život. Društveni dijalog previše često zamenjuju svađa i monolog.

Razgovor mora da dobije mesto pre odluke, dok još možemo da utičemo na izbor. Predlog treba objasniti, saslušati primedbe, obrazložiti šta je prihvaćeno i zatim pokazati šta je urađeno.

Šta mi kao zajednica nudimo? Mladi su domaći investitori. Njihov kapital je vreme. Ako želimo da ga ulože u Obrenovac, treba da imaju priliku da u njemu nešto stvaraju i da utiču na ono što ih se tiče. Isto pitanje pripadanja čeka ljude koji dolaze da rade i postaju naše komšije.

Obrenovac 2035. zato traži da saberemo postojeće znanje, iskustvo, potrebe i ideje. Da razumemo novac i nadležnosti, izaberemo pravac i povežemo odgovornost. Komunalni red i grad o kojem maštamo sreću se u tim odlukama.

Kada sledeći put budemo odlučivali o budžetu, šta bi u njemu moralo da bude drugačije da bismo mogli da kažemo da smo počeli da ostvarujemo ono što smo zajedno izabrali?

Duško Krstić, aktivista iz Obrenovca, Obrenovac 2035: šta želimo i kako do toga? – Duško Krstić

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *