POČINJE SVETSKA NEDELJA SVESTI O ANTIMIKROBNOJ REZISTENCIJI: ZBOG NEPRAVILNE UPOTREBE LEKOVA INFEKCIJE MOGU POSTATI NEIZLEČIVE

Foto: Shutterstock

Svetska nedelja svesti o antimikrobnoj rezistenciji počinje danas, 18. novembra, i traje do 24. novembra, sa ciljem da ukaže na sve veći globalni problem otpornosti mikroorganizama na lekove i posledice koje takva pojava može imati po zdravlje ljudi, životinja i životnu sredinu.

Ovogodišnja kampanja Svetske zdravstvene organizacije (SZO) održava se pod sloganom „Jedno zdravlje, jedna akcija: Sprečimo antimikrobnu rezistenciju sada“, a u njenom fokusu je zajednička odgovornost zdravstvenih radnika, veterinara, poljoprivrednika, institucija i građana u sprečavanju širenja otpornih mikroorganizama.

Antimikrobna rezistencija nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti vremenom razviju sposobnost da prežive dejstvo lekova koji su namenjeni njihovom uništavanju ili suzbijanju. Zbog toga infekcije koje su ranije mogle uspešno da se leče postaju teže za kontrolisanje, a u pojedinim slučajevima i nemoguće za lečenje.

ZAŠTO JE PREKOMERNA UPOTREBA ANTIBIOTIKA OPASNA?

Jedan od glavnih pokretača razvoja antimikrobne rezistencije jeste prekomerna i nepravilna upotreba antimikrobnih lekova, posebno antibiotika.

Antibiotici deluju protiv bakterijskih infekcija, ali ne leče virusne bolesti poput prehlade i gripa. Njihovo uzimanje bez preporuke lekara, korišćenje ostataka ranije propisane terapije ili samoinicijativno menjanje doze može doprineti razvoju i širenju bakterija otpornih na lekove.

Svetska zdravstvena organizacija upozorava da je tokom 2023. godine približno svaka šesta laboratorijski potvrđena bakterijska infekcija u svetu bila otporna na antibiotsko lečenje.

Prema podacima SZO, bakterijska antimikrobna rezistencija bila je povezana sa više od 4,7 miliona smrtnih slučajeva širom sveta tokom 2021. godine.

PROBLEM NE POGAĐA SAMO LJUDE

Ovogodišnja kampanja posebno naglašava koncept „Jedno zdravlje“, prema kojem su zdravlje ljudi, životinja, biljaka i životne sredine međusobno povezani.

Otporni mikroorganizmi mogu se širiti između ljudi i životinja, ali i preko hrane, vode i životne sredine. Zbog toga je za suzbijanje ovog problema neophodna saradnja zdravstvenih i veterinarskih službi, poljoprivrednog sektora, naučnih institucija i organizacija koje se bave zaštitom životne sredine.

Posebno je važno odgovorno korišćenje antibiotika u humanoj i veterinarskoj medicini, kontrola njihove primene u proizvodnji hrane, pravilno odlaganje lekova i sprečavanje infekcija kroz higijenu, vakcinaciju i bezbednost hrane.

ŠTA GRAĐANI MOGU DA URADE?

Stručnjaci savetuju da se antibiotici koriste isključivo kada ih propiše lekar, odnosno veterinar kada je reč o životinjama. Terapiju treba uzimati prema dobijenim medicinskim uputstvima, bez samostalnog započinjanja, menjanja ili ponavljanja lečenja.

Lekove ne treba čuvati za neku narednu bolest niti deliti sa drugim osobama, a neiskorišćene preparate ne treba bacati u kanalizaciju ili životnu sredinu.

Svetska nedelja svesti o antimikrobnoj rezistenciji podseća da očuvanje delotvornosti antibiotika i drugih lekova nije samo odgovornost zdravstvenog sistema, već zajednički zadatak društva.

Cilj je da lekovi koji danas spasavaju živote ostanu delotvorni i za buduće generacije.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *