Foto: frantic00/Shutterstock
Beograd je poslednjih godina postao jedna od najpopularnijih destinacija za digitalne nomade, ali se sa rastom njihovog broja promenio i pogled javnosti na njihov uticaj na domaću ekonomiju i tržište nekretnina.
Dok su u početku predstavljani kao veliki podsticaj turizmu i lokalnoj privredi, danas se sve češće postavlja pitanje koliko zaista doprinose Srbiji, a koliko utiču na rast cena stanova i troškova života.
Digitalni nomadi više nisu samo turisti koji nekoliko dana provode u Beogradu. Reč je uglavnom o IT stručnjacima i ljudima koji rade na daljinu, a u Srbiji ostaju po nekoliko meseci. Najčešće dolaze iz zemalja Evropske unije, Severne Amerike i Rusije, privučeni nižim troškovima života, dobrom internet infrastrukturom i razvijenim ugostiteljskim sadržajem.
Za razliku od klasičnih turista koji uglavnom troše na hotele i restorane, digitalni nomadi u Srbiji iznajmljuju stanove, rade iz kafića, koriste teretane, kupuju u prodavnicama i često putuju po zemlji. Upravo zbog toga mnogi smatraju da njihov novac ostaje u domaćoj ekonomiji mnogo duže nego novac prosečnog turiste.
Prema procenama različitih međunarodnih platformi, mesečni troškovi života jednog digitalnog nomada u Beogradu kreću se od oko 1.500 do gotovo 3.000 evra, u zavisnosti od načina života i lokacije stanovanja.
Ipak, sve izraženiji problem predstavlja tržište nekretnina. Vlasnici stanova u centralnim delovima Beograda sve češće biraju kratkoročno izdavanje strancima po višim cenama, zbog čega domaći podstanari teško dolaze do pristupačnih stanova.
Agenti za nekretnine navode da su upravo digitalni nomadi i strani zakupci među glavnim razlozima rasta kirija u delovima grada poput Dorćola, Vračara i Novog Beograda.
Dodatno pitanje predstavlja i poreski status digitalnih nomada. Većina njih u Srbiji boravi na osnovu turističkih pravila i ne plaća porez na dohodak u Srbiji, iako koriste infrastrukturu i javne usluge.
Ekonomisti ocenjuju da digitalni nomadi donose korist ugostiteljstvu, uslužnim delatnostima i vlasnicima nekretnina, ali upozoravaju da nekontrolisan rast ovog trenda može dodatno otežati život lokalnom stanovništvu.
Kako cene u Beogradu nastavljaju da rastu, sve češće se postavlja pitanje da li Srbija uspeva da pronađe balans između privlačenja stranih radnika i očuvanja dostupnog života za domaće građane.
