Foto: Shutterstock
Ekstremni vremenski uslovi i visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti zdravlje stanovništva, posebno osetljivih grupa kao što su mala deca, trudnice, starije osobe i hronični bolesnici.
Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ upozorava da se primenom preventivnih mera, pravilnom hidratacijom, prilagođenom ishranom i odgovornim ponašanjem može značajno smanjiti rizik po zdravlje tokom perioda velikih vrućina.
IZBEGAVATI SUNCE U NAJTOPLIJEM DELU DANA
Tokom najtoplijeg dela dana preporučuje se izbegavanje boravka na otvorenom, a ukoliko je izlazak neophodan, savetuje se:
- nošenje lagane odeće svetlih boja,
- šešir ili kapa sa širokim obodom,
- naočare za sunce,
- korišćenje kreme sa zaštitnim faktorom najmanje 30, pola sata pre izlaska i ponovno nanošenje na svaka dva sata.
Naporne fizičke aktivnosti, treninge i teške poslove treba izbegavati u periodu najvećih vrućina. Ukoliko su neophodni, najbolje ih je obavljati u najhladnijem delu dana – između 4 i 7 časova ujutru.
Bebe i mala deca ne bi trebalo da borave napolju tokom najtoplijeg dela dana, dok se trudnicama savetuje da izbegavaju duži boravak na direktnom suncu, uz češće pauze u hladu i dovoljan unos vode.
Starije osobe takođe treba da izbegavaju izlazak tokom ekstremnih temperatura.
KAKO RASHLADITI STAN I ZAŠTITITI SE U KUĆI
Životni prostor treba održavati rashlađenim. Idealna temperatura je:
- ispod 32 stepena tokom dana,
- oko 24 stepena tokom noći.
Preporučuje se:
- provetravanje tokom noći i ranog jutra,
- zatvaranje prozora i spuštanje roletni tokom najtoplijeg dela dana,
- isključivanje nepotrebnih električnih uređaja,
- izbegavanje kuvanja koje dodatno zagreva prostor.
Kod korišćenja klima uređaja preporučuje se podešavanje temperature na oko 27 stepeni uz korišćenje ventilatora.
Hronični bolesnici i osobe koje koriste više lekova trebalo bi da se posavetuju sa lekarom, jer pojedine terapije mogu uticati na sposobnost organizma da reguliše telesnu temperaturu.
Osobe sa srčanim problemima treba češće da kontrolišu krvni pritisak, dok dijabetičari treba redovno da proveravaju nivo glukoze i da izbegavaju hodanje bosi zbog mogućih povreda.
HIDRATACIJA JE KLJUČNA
Tokom visokih temperatura odraslima se preporučuje unos dve do tri litre tečnosti dnevno, odnosno približno jedna čaša vode na sat vremena.
Treba izbegavati:
- alkohol,
- previše kafe,
- zaslađene napitke.
Preporučuje se:
- češće tuširanje mlakom vodom,
- lagana odeća od prirodnih materijala,
- redovan unos vode čak i pre pojave žeđi.
Boja urina može biti pokazatelj hidratacije – svetložuta boja uglavnom ukazuje na dovoljan unos tečnosti, dok tamnija boja može biti znak dehidratacije.
ISHRANA TOKOM VRUĆINA
Tokom toplih dana savetuje se pet manjih obroka:
- doručak,
- dve užine,
- lagan ručak,
- večera.
Ishrana treba da bude zasnovana na:
- oko 500 grama voća dnevno,
- oko 300 grama svežeg povrća,
- nemasnim mlečnim proizvodima,
- ribi,
- dobro termički obrađenom mesu,
- supama i čorbama koje nadoknađuju elektrolite.
Treba izbegavati:
- tešku i masnu hranu,
- pržena jela,
- brzu hranu,
- namirnice sa sirovim jajima.
Posebna pažnja potrebna je kod osetljivih grupa:
- trudnicama se preporučuju češći i manji obroci,
- deci i bebama lakša hrana i dovoljno tečnosti,
- starijima lako svarljiva hrana,
- hroničnim bolesnicima kontrolisan unos soli prema savetima lekara.
SAVETI ZA PUTOVANJE TOKOM VELIKIH VRUĆINA
Pre puta potrebno je:
- dobro se odmoriti,
- konsultovati lekara ukoliko ste trudnica, starija osoba ili hronični bolesnik.
Pre ulaska u automobil:
- provetriti vozilo,
- podesiti klimu da temperatura bude oko 5 do 7 stepeni niža od spoljne.
Tokom vožnje preporučuju se pauze na svaka dva sata radi:
- odmora,
- unošenja tečnosti,
- provetravanja,
- istezanja.
Nikada ne ostavljati decu, starije osobe i kućne ljubimce u parkiranom automobilu, jer temperatura u vozilu veoma brzo može postati opasna po život.
SIMPTOMI KOJI ZAHTEVAJU REAKCIJU
Visoke temperature mogu izazvati različita zdravstvena stanja.
Toplotni osip
Nastaje zbog zadržavanja znoja na koži. Pomaže presvlačenje u suvu odeću i rashlađivanje.
Toplotni grčevi
Javljaju se kao bolni grčevi mišića. Potrebno je prekinuti aktivnost, skloniti se u hlad i nadoknaditi tečnost i elektrolite.
Toplotna iscrpljenost
Simptomi mogu biti:
- obilno znojenje,
- glavobolja,
- mučnina,
- slabost,
- vrtoglavica,
- grčevi u mišićima.
Toplotni udar – hitno stanje
Toplotni udar je najteži oblik reakcije organizma na visoke temperature i može biti životno ugrožavajući.
Znaci upozorenja su:
- vrela i suva koža,
- konfuzija,
- dezorijentacija,
- grčevi,
- gubitak svesti.
U slučaju sumnje na toplotni udar odmah treba pozvati Hitnu pomoć na broj 194.
Dok pomoć ne stigne, osobu treba:
- premestiti u hlad,
- osloboditi suvišne odeće,
- rashlađivati vodom,
- staviti hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone.
Osobi koja je dezorijentisana ili bez svesti ne sme se davati tečnost na usta.
Institut „Batut“ podseća da svaka promena zdravstvenog stanja tokom ekstremnih vrućina zahteva ozbiljnost i pravovremenu reakciju, jer brza pomoć može sprečiti teške posledice i spasiti život.
