Foto: Shutterstock
Svetski dan borbe protiv raka pluća obeležava se svake godine 1. avgusta, još od 2012. godine, na inicijativu Foruma međunarodnih respiratornih društava i Međunarodne asocijacije za proučavanje raka. Cilj ovog dana je podizanje svesti o značaju prevencije, ranog otkrivanja i lečenja jedne od najčešćih malignih bolesti u svetu.
Rak pluća predstavlja vodeći uzrok obolevanja i smrtnosti od malignih bolesti širom sveta, ali i u Srbiji. Prema podacima Registra za rak, tokom 2021. godine u Srbiji je od raka pluća i bronha obolelo 6.954 osoba – među njima 4.815 muškaraca i 2.139 žena. Iste godine od ove bolesti preminulo je 4.608 građana Srbije, od čega 3.082 muškarca i 1.526 žena.
PUŠENJE NAJVEĆI FAKTOR RIZIKA
Najznačajniji faktor rizika za razvoj raka pluća je pušenje duvana. Procenjuje se da je povezano sa više od 80 odsto slučajeva ove bolesti.
Rizik povećava i izloženost duvanskom dimu iz okruženja, ali i dugotrajna izloženost štetnim materijama na radnom mestu – azbestu, arsenu, industrijskim metalima, drvenoj prašini i isparenjima nastalim tokom zavarivanja.
Među faktorima rizika su i:
- zagađen vazduh,
- hronične bolesti pluća, poput hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP),
- plućna fibroza,
- genetska predispozicija i porodična istorija bolesti.
KOJI SU NAJČEŠĆI TIPOVI RAKA PLUĆA?
Rak pluća nastaje u ćelijama dušnika, bronhija ili plućnih alveola. Postoje dva osnovna tipa:
Rak pluća ne-malih ćelija (NSCLC) – najčešći oblik, koji čini oko 70 do 80 odsto slučajeva. U ovu grupu spadaju:
- adenokarcinom,
- karcinom skvamoznih ćelija,
- karcinom velikih ćelija.
Sitnoćelijski rak pluća (SCLC) – čini oko 20 odsto slučajeva i karakteriše ga brz rast i brzo širenje bolesti. Gotovo svi slučajevi povezani su sa pušenjem.
Postoje i ređi oblici, poput karcinoidnih tumora i mezotelioma, koji se često povezuje sa izloženošću azbestu.
SIMPTOMI KOJE NE TREBA IGNORISATI
Rak pluća u početnim fazama često ne daje jasne simptome, zbog čega se bolest neretko otkriva tek kada je uznapredovala.
Najčešći znaci upozorenja su:
- kašalj koji traje duže od tri nedelje,
- iskašljavanje krvi ili tragova krvi u sluzi,
- otežano disanje,
- bol u grudima, ramenima ili kostima,
- promuklost,
- hronični umor,
- gubitak telesne težine bez razloga,
- gubitak apetita,
- zviždanje pri disanju,
- otok vrata ili prstiju.
Svaki dugotrajan simptom koji se ne povlači zahteva konsultaciju sa lekarom.
KAKO SE DIJAGNOSTIKUJE RAK PLUĆA?
Dijagnostika najčešće uključuje:
- rendgenski snimak pluća,
- CT pregled grudnog koša,
- bronhoskopiju,
- biopsiju tumora,
- laboratorijske analize i dodatne preglede radi utvrđivanja stadijuma bolesti.
Određivanje stadijuma bolesti veoma je važno jer od njega zavisi izbor terapije.
SAVREMENO LEČENJE MENJA PROGNOZU
Zahvaljujući napretku medicine, mogućnosti lečenja raka pluća danas su značajno unapređene.
Terapija može uključivati:
- hirurško uklanjanje tumora,
- hemoterapiju,
- radioterapiju,
- ciljanu terapiju,
- imunoterapiju.
Posebno veliki napredak napravljen je u oblasti ciljane terapije i imunoterapije, koje kod određenih pacijenata mogu omogućiti dugotrajnu kontrolu bolesti i značajno poboljšanje kvaliteta života.
Odluku o načinu lečenja donosi multidisciplinarni tim stručnjaka koji uključuje pulmologe, onkologe, hirurge, radiologe, patologe i druge zdravstvene radnike.
PREVENCIJA JE NAJBOLJA ZAŠTITA
Iako genetika i drugi faktori mogu imati uticaj, veliki broj slučajeva raka pluća može se sprečiti smanjenjem rizika.
Najvažnije mere prevencije su:
- prestanak pušenja,
- izbegavanje duvanskog dima,
- zaštita na radnom mestu od štetnih materija,
- zdrava ishrana,
- fizička aktivnost,
- redovni lekarski pregledi kod osoba sa povećanim rizikom.
Svetski dan borbe protiv raka pluća podseća da rana dijagnoza može napraviti ključnu razliku. Savremena medicina danas pruža više mogućnosti nego ikada ranije, a pravovremena reakcija i odgovornost prema sopstvenom zdravlju mogu spasiti život.
