Foto: Shutterstock
Visoke temperature i suša mogle bi da ugroze rod kukuruza i soje, ali je još rano govoriti o konačnim prinosima, izjavio je direktor Uprave za zaštitu bilja Nebojša Milosavljević.
On je za TV Prva rekao da ukupni klimatski uslovi i temperaturni ekstremi utiču na biljnu proizvodnju, ali da konačne procene treba ostaviti za kraj vegetacije.
„Pšenica je dosta dobro prošla, videćemo kako će kukuruz, soja i ostali usevi do kraja vegetacije proći. Naravno da na određenim područjima već sada možemo da govorimo o značajnim gubicima izazvanim sušom, ali ostavićemo tu procenu za kasniji period, treba sačekati kraj vegetacije“, rekao je Milosavljević.
KUKURUZ NAJVIŠE POKAZUJE POSLEDICE NEDOSTATKA VODE
Govoreći o najugroženijim usevima, Milosavljević je naveo da je suncokret relativno dobro podneo sušni period, dok se kod kukuruza već primećuje nedostatak vode.
Ipak, kako je istakao, još ne treba donositi konačne zaključke o ovogodišnjem rodu.
„Kukuruz je ipak ‘čudna’ biljka, tako da sačekajmo kraj sezone, videćemo na kraju kakvi će biti rezultati. Čini mi se da neće biti tako loši kao što su bili prošle godine“, rekao je Milosavljević.
Prema njegovim rečima, situacija je trenutno povoljna u povrtarstvu, gde nema razloga za zabrinutost. Proizvođači povrća su se, kako je naveo, poslednjih godina prilagodili uslovima koje donose klimatske promene.
VOĆE DALO ODLIČAN ROD, MALINA I DO DVA PUTA BOLJA
Povoljna situacija beleži se i u voćarstvu. Očekuju se visoki prinosi jabuke, dok su i druge voćne vrste, prema rečima Milosavljevića, dale veoma dobre rezultate.
Posebno je izdvojio malinu, čiji je ovogodišnji rod, kako je naveo, dvostruko veći ili čak i više u odnosu na prošlu godinu.
Dobar rod zabeležen je i kod kajsije i šljive, ali proizvođači istovremeno ukazuju na problem niskih otkupnih cena.
„Ali ne može se uvek sve dobiti. I dobar rod i visoka cena“, rekao je Milosavljević.
NAVODNJAVANJE VAŽNO, ALI NEMA DOVOLJNO VODE
Direktor Uprave za zaštitu bilja upozorio je da temperaturni ekstremi već godinama predstavljaju ozbiljan problem za biljnu proizvodnju i da poljoprivrednici moraju da se prilagođavaju novim uslovima.
Jedna od najvažnijih mera je navodnjavanje, ali je njegovo sprovođenje otežano upravo u periodima kada suša najviše pogađa useve.
„Navodnjavanje je jedna od mera, ali u ovako teškim uslovima, kada nema ni dovoljno vode, onda je to značajno otežano“, rekao je Milosavljević.
Uprava za zaštitu bilja, kako je naveo, radi i na donošenju zakona o regenerativnoj poljoprivredi, koji bi trebalo da doprinese modernijem pristupu problemima sa kojima se suočava domaća poljoprivreda.
Milosavljević je istakao i značaj digitalizacije, novih tehnologija i razvoja sorti i hibrida otpornijih na ekstremne vremenske uslove.
„Moramo se prilagoditi onome što nas je snašlo. Ne možemo da se borimo protiv klime samo tako što ćemo da gledamo u nebo i da očekujemo da se nešto desi. Moramo i sami da unapredimo našu proizvodnju kroz nove tehnologije i neke nove sorte i hibride koji su otporniji na ovakve vremenske uslove“, zaključio je Milosavljević.
