Foto: Shutterstock
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas proslavljaju Svetu prepodobnu Angelinu, poznatu u narodu kao Prepodobna mati Angelina srpska, despotica i supruga srpskog despota Stefana Brankovića.
Mati Angelina bila je kćerka albanskog kneza Đorđa Arijanita Komnina iz elbasanskog kraja, a bila je i svastika čuvenog kneza Đurađa Kastriotića Skenderbega. Za slepog despota Stefana Brankovića udala se novembra 1460. godine.
Život je provela u izuzetno teškim okolnostima, deleći sa suprugom godine izgnanstva i nemaštine. Nakon što joj je muž preminuo, zamonašila se i posvetila molitvi, milosrđu, kao i obnovi i podizanju crkava i manastira.
Sa Stefanom je imala sinove Đorđa, Maksima i Jovana, kao i ćerku Maru. Svoje sinove vaspitala je u hrišćanskom duhu, a prema narodnom predanju bila je veoma obrazovana, mudra i volela je knjige.
PODIGLA CRKVU U KUPINOVU
Po povratku na prostore Srema, jedno od prvih mesta u kojima je živela bila je Kupinovo, gde je podigla crkvu posvećenu Svetom apostolu Luki. Tu je položila mošti svog supruga.
Kasnije je podigla i ženski manastir nedaleko od mesta na kojem će biti podignut manastir Krušedol. Tu je provela poslednje godine života u molitvi i brizi o moštima svojih najbližih.
Mati Angelina preminula je 1520. godine i sahranjena je u manastiru koji je podigla. Njene mošti kasnije su prenete u Krušedol, gde su počivale zajedno sa moštima članova porodice Branković. Manastir i mošti Brankovića stradali su u požaru koji su Turci podmetnuli 1716. godine.
Lik prepodobne mati Angeline prikazuje se na ikonama Brankovića. Najčešće je predstavljena kao monahinja sa krstom u desnoj ruci.
ZAŠTITNICA SIROMAŠNIH I UGNJETAVANIH
U narodnom predanju mati Angelina ostala je upamćena kao žena koja je, uprkos brojnim stradanjima, sačuvala veru, porodicu i dostojanstvo.
Nadživela je supruga, oba sina i ćerku Maru, a tokom života bila je više puta prinuđena da prenosi mošti svog muža i da napušta mesta u kojima je živela.
Zbog života ispunjenog nemaštinom, progonstvom i stradanjem, u narodnoj tradiciji smatra se zaštitnicom siromašnih i ugnjetavanih.
Njena životna priča podseća vernike da materijalna oskudica nije najveće siromaštvo i da su vera, dobrota, milosrđe i duhovna snaga ono što čoveku omogućava da izdrži i najteže životne okolnosti.
Na današnji dan, prema narodnom verovanju, vernici se u molitvi obraćaju Prepodobnoj mati Angelini, moleći za mir, snagu, slogu u porodici i pomoć u nevoljama.
