Foto: Shutterstock
Pravoslavni vernici danas, 27. septembra, obeležavaju Vozdviženje Časnog Krsta, praznik poznat i kao jesenji Krstovdan. Po julijanskom kalendaru ovaj praznik pada 14. septembra.
Krstovdan je posvećen Časnom i Životvornom Krstu Gospodnjem, a vezuje se za dva značajna događaja – pronalazak Krsta na kojem je, prema hrišćanskom predanju, razapet Isus Hristos i njegovo kasnije vraćanje u Jerusalim.
PRONALAZAK ČASNOG KRSTA
Prema predanju, sveta carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, tokom boravka u Svetoj zemlji tragala je za Hristovim Krstom.
Krst je, prema predanju, pronađen na Golgoti, ispod ostataka hrama koji je u vreme rimskog cara Hadrijana bio podignut na tom mestu. Prilikom iskopavanja pronađena su tri krsta, zbog čega je bilo potrebno utvrditi koji od njih pripada Hristu.
Prema crkvenom predanju, patrijarh Makarije naredio je da se krstovi jedan po jedan prinesu bolesnom čoveku. Kada je na njega položen treći krst, čovek je ozdravio, što je protumačeno kao znak da je pronađen Časni i Životvorni Krst.
Drugi događaj koji se praznuje na Krstovdan vezan je za njegovo vraćanje u Jerusalim nakon što ga je persijski car Hozroje odneo iz grada.
KRST SE VRAĆA U JERUSALIM
Persijski vladar Hozroje osvojio je Jerusalim i odneo Časni Krst u Persiju, gde je, prema predanju, ostao 14 godina.
Godine 628. vizantijski car Iraklije pobedio je Hozroja i vratio Krst u Jerusalim. Predanje govori da je car želeo da ga unese u grad u carskoj odeći, ali ga je na putu zaustavio patrijarh Zaharije, ukazujući da je Hristos Krst nosio bos i ponižen.
Iraklije je potom skinuo raskošnu odeću, obuo se jednostavno i bosonog poneo Krst do Golgote, gde je položen u hram Vaskrsenja.
STROGI POST I OBIČAJI
Krstovdan je dan strogog posta, a mnogi vernici se pridržavaju običaja da jedu samo hleb i grožđe.
Za ovaj praznik vezuju se i brojni narodni običaji. Prema jednom od njih, Krstovdan je dan kada je dobro srediti kuću i pripremiti je za predstojeću zimu.
U nekim krajevima postoji običaj da se na ovaj dan bere i osvećuje bosiljak, biljka kojoj se u narodnoj tradiciji pridaje posebno značenje.
NARODNA VEROVANJA O VREMENU
Za jesenji Krstovdan vezana su i brojna narodna verovanja o tome kakva će biti predstojeća zima.
Prema tradicionalnim tumačenjima, ako je na Krstovdan oblačno, očekuje se snežna zima, dok vedro vreme najavljuje suvomrazicu. Tiha kiša na ovaj praznik, prema narodnom verovanju, nagoveštava blažu zimu, dok se grmljavina povezuje sa plodnom godinom.
Postoji i verovanje da, ukoliko laste do Krstovdana još nisu otišle, zima neće biti naročito jaka.
KRSTOVDAN SE SLAVI DVA PUTA GODIŠNJE
U pravoslavnom kalendaru Krstovdan se obeležava dva puta godišnje.
Jesenji Krstovdan slavi se 27. septembra, dok se zimski Krstovdan obeležava 18. januara, uoči Bogojavljenja.
Oba praznika posvećena su Časnom Krstu, ali se vezuju za različite događaje iz crkvene tradicije.
