SRBIJI DOSTUPNO MANJE OD 10 ODSTO INOVATIVNIH LEKOVA: OKO 200.000 PACIJENATA ČEKA SAVREMENU TERAPIJU

Foto: Shutterstock

Pacijentima u Srbiji dostupno je manje od 10 odsto inovativnih lekova registrovanih u Evropskoj uniji tokom poslednje četiri godine, pokazuju podaci istraživanja Evropske federacije farmaceutske industrije i udruženja (EFPIA). Prema tim podacima, Srbija se nalazi među zemljama sa najnižom dostupnošću savremenih terapija u Evropi.

Na uvođenje na Listu lekova trenutno čekaju 42 leka za ukupno 82 indikacije, uključujući terapije za onkološke, hematološke, kardiološke, reumatološke i oftalmološke bolesti, kao i bolesti bubrega. Prema procenama navedenim u istraživanju, oko 200.000 pacijenata u Srbiji čeka na neku od savremenih terapija.

Poređenja radi, od lekova koji u Srbiji čekaju na uvrštavanje na Listu, pacijentima u Bugarskoj dostupno je 90 odsto, u Hrvatskoj 73, u Rumuniji 70, a u Crnoj Gori 40 odsto.

POSLEDNJE REDOVNO PROŠIRENJE LISTE BILO JE 2023. GODINE

Poslednje redovno proširenje Liste lekova inovativnim terapijama obavljeno je u decembru 2023. godine, navodi se u dostavljenim podacima.

Prema istim navodima, Srbija po stanovniku izdvaja za lekove upola manje sredstava nego Hrvatska, dok se razlika u ulaganjima u zdravstvo u odnosu na zemlje Centralne i Istočne Evrope teško nadoknađuje postojećim tempom.

Inovativne terapije, uključujući ciljane i biološke lekove, mogu da unaprede lečenje brojnih ozbiljnih bolesti. U zavisnosti od dijagnoze i karakteristika pacijenta, one mogu produžiti život, omogućiti bolju kontrolu bolesti i smanjiti potrebu za hospitalizacijama i drugim medicinskim intervencijama.

Zbog toga se dostupnost savremenih lekova ne posmatra samo kao pitanje troškova zdravstvenog sistema, već i kao pitanje kvaliteta života pacijenata, njihove radne sposobnosti i dugoročnih troškova lečenja.

ČETIRI NOVA LEKA OD OKTOBRA, UDRUŽENJA TRAŽE SISTEMSKO REŠENJE

Udruženja pacijenata pozdravila su najavu Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) da će od oktobra u bolnicama biti dostupna četiri nova inovativna leka.

Ipak, predstavnici udruženja ocenjuju da pojedinačna proširenja nisu dovoljna da nadoknade zaostatak u dostupnosti terapija i da je potrebno uspostaviti predvidiv sistem njihovog uvođenja.

Među predlozima su formiranje posebne budžetske linije u okviru finansijskog plana RFZO, namenjene uvođenju inovativnih lekova, kao i redovno ažuriranje Liste najmanje jednom godišnje, u unapred utvrđenim terminima.

Udruženja traže i da kriterijumi za izbor lekova budu javni, zasnovani na medicinskim dokazima i jednaki za sve pacijente.

Takođe pozivaju nadležne da ih uključe u izradu sistemskog rešenja, uz ocenu da ulaganje u inovativne terapije predstavlja ulaganje u zdravlje stanovništva i očuvanje radne sposobnosti građana.

PACIJENTI POZITIVNO OCENJUJU EFIKASNOST INOVATIVNIH TERAPIJA

Istraživanje stavova pacijenata o inovativnim terapijama, sprovedeno tokom septembra na uzorku od 396 ispitanika, ukazuje na razliku između iskustava pacijenata koji već koriste ove lekove i dostupnosti terapija ostalima.

Među ispitanicima koji koriste inovativnu terapiju, njih 77,8 odsto pozitivno je ocenilo njenu efikasnost, dok je 1,6 odsto dalo negativnu ocenu.

Istovremeno, 46,5 odsto ispitanika smatra da su inovativne terapije u Srbiji manje dostupne nego u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj i Bugarskoj.

Istraživanje je ukazalo i na praktične prepreke u lečenju. Svaki peti pacijent putuje više od 100 kilometara kako bi stigao do terapije. Iako 64,6 odsto ispitanika navodi da ima poverenja u lekare, svega 31,6 odsto je od lekara dobilo informacije o mogućnostima lečenja van Srbije, dok je 28,3 odsto čulo za mogućnost učešća u kliničkim studijama.

Rezultati ukazuju na značaj boljeg informisanja pacijenata i dostupnosti podataka o mogućnostima lečenja.

KLJUČNO PITANJE JE KAKO DOĆI DO TERAPIJE

Podaci istraživanja ukazuju da izazov nije samo u razvoju i efikasnosti inovativnih lekova, već i u tome koliko pacijenti mogu da im pristupe.

Udruženja pacijenata zato traže dugoročno i transparentno rešenje koje bi omogućilo redovno uvođenje novih terapija, jasne kriterijume odlučivanja i bolju informisanost građana o dostupnim mogućnostima lečenja.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *