NBS PODIGLA REFERENTNU KAMATU NA ŠEST ODSTO: ŠTA TO ZNAČI ZA RATE KREDITA I KADA GRAĐANI MOGU DA OČEKUJU POSKUPLJENJE

Foto: Shutterstock

Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, na šest odsto, zbog inflatornih pritisaka i rasta cena energenata. Poskupljenje zaduživanja ne mora se odmah odraziti na postojeće rate, ali bi građani koji planiraju da uzmu kredit mogli da se suoče sa višim kamatama u narednim mesecima.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije povećao je referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na šest odsto. Kao ključni razlozi za ovu odluku navedeni su inflacija, rast cena energenata i neizvesnost na međunarodnom tržištu.

Ova promena može da utiče na cenu zaduživanja građana i privrede, ali ne znači da će svim korisnicima kredita rate automatski biti povećane. Efekat će zavisiti od vrste kredita i načina na koji je ugovorena kamatna stopa.

KADA ĆE KREDITI POSTATI SKUPLJI?

Prema objašnjenju Dušana Uzelca, urednika portala Kamatica, povećanje referentne kamatne stope ne mora odmah da se odrazi na kredite. Njegovi efekti mogli bi da postanu vidljivi za tri do šest meseci, pre svega kroz kamate na nove dinarske kredite.

Referentna kamatna stopa predstavlja cenu novca po kojoj se banke zadužuju, a njeno povećanje može da utiče na uslove pod kojima banke odobravaju kredite klijentima.

Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije ocenjuje da je odluka NBS posledica spoljnih ekonomskih kretanja, pre svega rasta cena energenata i inflatornih pritisaka koji se prenose na domaće tržište.

Kako je naveo, približavanje zime i rast cena gasa i električne energije dodatno utiču na troškove, dok se u obzir uzimaju i kretanja kamatnih stopa Evropske centralne banke.

KO ĆE PLAĆATI VEĆE RATE, A KO NEĆE OSETITI PROMENU?

Najvažnija razlika odnosi se na to da li građani imaju kredit sa fiksnom ili promenljivom kamatnom stopom.

Korisnicima koji su ugovorili kredit sa fiksnom kamatom mesečna rata ostaje ista tokom perioda na koji se fiksna stopa odnosi. Promena referentne kamatne stope NBS ne menja automatski njihove ugovorne obaveze.

Kod kredita sa promenljivom kamatnom stopom situacija je drugačija. Moguće povećanje rate zavisi od toga za koji je referentni pokazatelj kamata vezana – belibor ili euribor – kao i od uslova i dinamike usklađivanja definisanih ugovorom.

Posebno treba obratiti pažnju na dinarske kredite sa promenljivom kamatom, jer povećanje referentne stope može da utiče na kretanje belibora.

Uzelac naglašava da povećanje referentne kamate ne znači automatski i veće rate za sve postojeće korisnike kredita. Ova stopa nije direktno upisana u svaki kreditni ugovor, pa je za procenu mogućeg poskupljenja neophodno proveriti konkretne ugovorene uslove.

KOLIKO MOŽE DA PORASTE RATA ZA KREDIT OD 200.000 DINARA?

Ilustrativni obračun za kredit od 200.000 dinara, uz pretpostavku da je marža banke fiksna i iznosi pet odsto preko referentne stope, pokazuje da bi povećanje kamate sa 10,75 na 11 odsto donelo sledeće promene:

Rok otplateStara rataNova rataMesečno povećanje
12 meseci17.653 din.17.676 din.23 din.
24 meseca9.298 din.9.322 din.23 din.
36 meseci6.524 din.6.548 din.24 din.
60 meseci4.324 din.4.348 din.25 din.

Prema ovoj računici, ukupni trošak kredita bio bi veći za 280 dinara kod otplate na godinu dana, 557 dinara na dve godine, 852 dinara na tri godine i 1.494 dinara na pet godina.

Reč je o ilustrativnom primeru, a stvarni iznos rate zavisi od uslova konkretnog kredita, kamatne stope i načina obračuna banke.

NBS POVEĆALA I OSTALE KAMATNE STOPE

Pored referentne kamatne stope, Narodna banka Srbije povećala je i kamatnu stopu na depozitne olakšice, na 4,75 odsto, kao i stopu na kreditne olakšice, na 7,25 odsto.

U saopštenju NBS navedeno je da je odluka doneta zbog ostvarenog i očekivanog kretanja inflacije, kao i rizika iz međunarodnog i domaćeg okruženja.

Centralna banka posebno je ukazala na neizvesnost izazvanu sukobima na Bliskom istoku, koja se odražava na globalno tržište energenata. Pored nafte, pritisci su prisutni i kod cena prirodnog gasa i električne energije.

NBS je navela i da su povećane rafinerijske marže, naročito kod dizela, usled oštećenja i uništenja rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku i u Rusiji.

Cilj povećanja referentne kamatne stope, kako je obrazloženo, jeste sprečavanje prenošenja energetskog šoka na ostale cene i očuvanje cenovne stabilnosti u srednjem roku.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *