MENSTRUALNO ODSUSTVO, 547 DANA BRIGE O DETETU I BESPLATNI ULOŠCI: ŠTA DONOSI PREDLOG NOVIH MERA ZA ŽENE

Foto: Shutterstock

Uvođenje menstrualnog odsustva, smanjenje PDV-a na menstrualne proizvode, besplatni higijenski ulošci u javnim ustanovama i produženje odsustva za brigu o detetu na 547 dana neke su od mera koje su predložene u okviru programa za unapređenje rodne ravnopravnosti.

Jedan od najznačajnijih predloga odnosi se na produženje odsustva za brigu o prvom i drugom detetu sa sadašnjih 365 na 547 dana. Međutim, predviđen je i poseban uslov – otac bi morao da iskoristi najmanje 182 dana odsustva.

Za očeve koji su vlasnici malih i srednjih preduzeća ili se bave poljoprivredom bio bi omogućen prilagođen oblik korišćenja odsustva.

Menstrualno odsustvo i niži PDV na higijenske proizvode

Među predloženim merama nalazi se i uvođenje menstrualnog odsustva, uz posebnu pažnju prema ženama koje imaju izražene zdravstvene tegobe tokom menstrualnog ciklusa, uključujući predmenstrualni disforični poremećaj.

Predlaže se i smanjenje PDV-a na menstrualne proizvode na 10 odsto, kao i postavljanje aparata sa besplatnim higijenskim ulošcima u toaletima javnih ustanova.

Niža poreska stopa predviđena je i za proizvode za bebe i decu do pet godina, ali u programu nije precizirano koliki bi tačno bio novi procenat.

Drugačiji obračun naknada tokom trudničkog i porodiljskog odsustva

Predlog obuhvata i promenu načina obračuna naknada tokom trudničkog i porodiljskog odsustva.

Naknada za trudničko odsustvo računala bi se na osnovu meseca sa najvišim primanjima u prethodnih 12 meseci, dok bi se za porodiljsko odsustvo uzimao mesec sa najvišom zaradom u prethodnih 18 meseci.

Za zaposlene sa nižim primanjima predviđena je dodatna zaštita kroz takozvani solidarni prag, dok bi povratak na isto radno mesto nakon odsustva bio zagarantovan.

Jednake plate i veća zaštita na radnom mestu

Program predviđa uvođenje transparentnih platnih razreda u kolektivnim ugovorima, sa ciljem sprečavanja neopravdanih razlika u zaradama zaposlenih koji obavljaju iste poslove.

Najavljeno je i jačanje Inspektorata za rad, kao i strože sankcionisanje rodne, starosne i drugih oblika diskriminacije.

U oblasti zdravstvene zaštite predlaže se bolja dostupnost ginekoloških i reproduktivnih usluga, mere za sprečavanje akušerskog nasilja i mogućnost da osoba koju porodilja sama izabere besplatno prisustvuje porođaju.

Podrška ženama na selu i besplatna pravna pomoć

Među predlozima su i mere koje bi trebalo da unaprede položaj žena na selu, uključujući jednak pristup zemljištu, kreditima i javnim fondovima.

Predviđeno je i proširenje besplatne pravne pomoći, kao i stroža kontrola postupaka odricanja od nasledstva, uz sankcionisanje prinude i ucena.

Program obuhvata i razvoj besplatnih javnih usluga, među kojima su vrtići, jaslice, produženi boravak za decu, javni prevoz, domovi za stare i pomoć u kući osobama sa teškim invaliditetom.

Strože kazne za nasilje nad ženama

U delu koji se odnosi na zaštitu od nasilja predlaže se utvrđivanje pravne definicije femicida, odnosno ubistva žene zbog njenog pola.

Najavljeno je i stabilno javno finansiranje sigurnih kuća, kao i dostupnija besplatna pravna i psihosocijalna pomoć žrtvama nasilja.

Među ostalim merama su jačanje policijskih kapaciteta za borbu protiv trgovine ljudima, pooštravanje kazni za podvođenje, sprečavanje prinudnih i maloletničkih brakova i zabrana konverzivne terapije.

Sve navedene mere predstavljaju programske predloge i za njihovu primenu bile bi potrebne odgovarajuće zakonske i institucionalne promene. One za sada ne predstavljaju važeće zakonske odredbe.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *