Foto: Shutterstock
Povećanje referentne kamatne stope Narodne banke Srbije za 0,25 procentnih poena, na šest odsto, odnosi se na dinarske kredite, dok korisnici kredita indeksiranih u evrima neće osetiti direktan uticaj ove odluke. Predsednik Saveta guvernera NBS Ivan Nikolić ocenio je da povećanje nije razlog za paniku i da je doneto zbog pojačanih inflatornih pritisaka.
Nikolić je za televiziju K1 objasnio da će promena monetarne politike uticati na uslove zaduživanja u dinarima, ali da se ne odnosi na kredite vezane za evro.
„Ako ste uzeli stambeni kredit u evrima, ova promena vam ništa neće značiti niti će imati neke efekte na vaš standard“, naveo je Nikolić.
Prema njegovim rečima, odluka o povećanju referentne kamatne stope predstavlja uobičajen instrument monetarne politike, čiji je cilj da se inflacija zadrži u okvirima koje je postavila centralna banka.
ZAŠTO JE NBS POVEĆALA KAMATNU STOPU?
Nikolić je objasnio da su inflatorni pritisci trenutno nešto izraženiji i da se inflacija približila gornjoj granici ciljanog raspona NBS. Zbog toga je Izvršni odbor centralne banke odlučio da referentnu kamatnu stopu poveća za 0,25 procentnih poena.
Kako je naveo, početkom godine NBS je očekivala da će međugodišnja inflacija iznositi oko 4,5 odsto, a sada postoji mogućnost da taj nivo bude blago premašen. Ipak, prema njegovoj oceni, konačan rezultat za ovu godinu ne bi trebalo značajno da odstupi od prvobitnih očekivanja.
Povećanjem referentne kamatne stope centralna banka nastoji da pooštri monetarne uslove i ograniči rast cena.
ŠTA TO ZNAČI ZA RATE KREDITA?
Najdirektniji uticaj promene očekuje se kod korisnika dinarskih kredita sa promenljivom kamatnom stopom, čiji se uslovi vezuju za referentnu kamatu ili druge promenljive parametre.
Ipak, povećanje referentne stope za 0,25 procentnih poena ne znači da će svakom korisniku rata automatski biti veća za isti procenat. Konačna promena zavisi od ugovora sa bankom, vrste kamatne stope i načina na koji se ona usklađuje.
Kod kredita sa fiksnom kamatnom stopom, promena referentne stope ne menja automatski postojeću kamatu tokom perioda fiksiranja.
Nikolić je naglasio da se promena NBS ne odnosi direktno na plasmane u evrima. Kod evrokredita na rate mogu uticati kretanja referentnih stopa Evropske centralne banke i promena vrednosti Euribora, u zavisnosti od uslova konkretnog ugovora.
NIKOLIĆ: NEMA RAZLOGA ZA PANIKU ZBOG DINARA
Govoreći o stabilnosti domaće valute, Nikolić je ocenio da građani ne bi trebalo da strahuju od značajnijih promena kursa dinara u narednim mesecima.
Kao jedan od najvažnijih oslonaca stabilnosti naveo je visoke devizne rezerve Srbije, koje omogućavaju Narodnoj banci da interveniše na deviznom tržištu kada je to potrebno.
Prema njegovim rečima, dugoročna stabilnost kursa ipak zavisi od stanja ekonomije, jer se nijedan nivo kursa ne može neograničeno održavati bez zdravih ekonomskih osnova.
Nikolić je komentarisao i povećanu tražnju za evrima i situaciju nakon prestanka rada ALTA banke, ocenjujući da su pojedine reakcije građana bile posledica zabrinutosti i neodmerenih izjava u javnosti.
Podsetio je da finansijski sistem počiva na poverenju i da panično povlačenje novca može da stvori dodatne probleme čak i kada za to ne postoje opravdani ekonomski razlozi.
DINARSKA ŠTEDNJA BILA ISPLATIVIJA U PRETHODNIH DESET GODINA
Nikolić je govorio i o štednji građana, navodeći da se u prethodnih deset godina dinarska štednja u Srbiji pokazala isplativijom od štednje u evrima.
Kao ključne razloge naveo je stabilnost kursa dinara i povoljnije prinose na štednju u domaćoj valuti. Dodao je da bi se takav trend mogao nastaviti ukoliko se očuvaju zdravi ekonomski uslovi.
Na kraju je poručio da očekuje smirivanje situacije na finansijskom tržištu i povratak uobičajenim okolnostima, uz ocenu da je za stabilnost banaka i celog finansijskog sistema najvažnije očuvanje poverenja građana.
