STRUJA, KOMUNALIJE I HRANA SVE SKUPLJI U 2027. GODINI: NAJAVLJEN NOVI TALAS POSKUPLJENJA, EVO ŠTA ĆE NAJVIŠE POGODITI KUĆNE BUDŽETE

Foto: Shutterstock

Građane Srbije tokom 2027. godine mogli bi da očekuju novi troškovi, pre svega zbog mogućeg poskupljenja električne energije, komunalnih usluga i hrane. Prema novim projekcijama Narodne banke Srbije, inflacija bi naredne godine mogla da dostigne 4,9 odsto, što znači da će pritisak na kućne budžete ostati prisutan.

O mogućim kretanjima cena govorio je broker Branislav Jorgić za Kurir televiziju, ukazujući na to da se inflatorni pritisci prenose i sa međunarodnog tržišta, ali nastaju i unutar domaće privrede.

Prema njegovoj oceni, rast troškova energenata, hrane i rada mogao bi da se odrazi na svakodnevne izdatke građana.

Struja i komunalije među prvim troškovima koji bi mogli da porastu

Jedna od stavki koja bi mogla dodatno da optereti kućne budžete jeste električna energija.

Prema rečima Jorgića, u skladu sa dogovorom sa Međunarodnim monetarnim fondom, predstoji usklađivanje cene električne energije sa stopom inflacije, uvećanom za jedan procentni poen.

To bi značilo da bi korekcija cene struje mogla da bude povezana sa kretanjem inflacije, ali konačan iznos i datum eventualnog poskupljenja zavise od zvaničnih odluka.

Pored električne energije, očekuje se i pritisak na cene komunalnih usluga. Pojedina javna komunalna preduzeća već su iskazivala potrebu za korekcijom svojih cenovnika.

Hrana i svakodnevne namirnice pod dodatnim pritiskom

Rast cena hrane takođe bi mogao da obeleži narednu godinu.

Na inflaciju utiču sezonska kretanja cena poljoprivrednih proizvoda, troškovi proizvodnje, transporta i radne snage, ali i cene energenata na međunarodnom tržištu.

Narodna banka Srbije u novoj projekciji očekuje da će prosečna inflacija u 2027. godini iznositi 4,9 odsto, dok bi povratak u granice cilja mogao da usledi tek krajem godine.

Hoće li plate moći da prate nova poskupljenja?

Najveće pitanje za građane jeste da li će rast zarada biti dovoljan da nadoknadi povećanje troškova života.

Branislav Jorgić upozorava da bi, ukoliko plate ne budu rasle u skladu sa inflacijom, moglo doći do smanjenja kupovne moći stanovništva.

Prema njegovim rečima, minimalna potrošačka korpa trenutno iznosi oko 57.000 dinara, dok je minimalna zarada oko 62.000 dinara.

Očuvanje životnog standarda zavisiće od toga koliko će zarade pratiti rast cena, ali i od ekonomskih kretanja i stabilnosti dinara.

Šta građani mogu da očekuju u 2027. godini?

Prema dostupnim ekonomskim procenama, najveći pritisak na kućne budžete mogao bi da dođe od:

  • Električne energije i drugih energenata.
  • Komunalnih usluga.
  • Hrane i osnovnih životnih namirnica.
  • Ostalih svakodnevnih troškova domaćinstava.

Ipak, važno je naglasiti da projekcija inflacije od 4,9 odsto ne znači da će sve cene porasti za isti procenat. Pojedinačne cene zavisiće od tržišnih uslova i odluka nadležnih institucija.

Naredna godina tako bi mogla da donese nove izazove za kućne budžete, a koliko će građani zaista više plaćati zavisiće od konkretnih odluka o cenama energenata i komunalnih usluga, kao i od kretanja cena hrane i zarada.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *