DOMAĆINSTVA U SRBIJI IMAJU SVE VEĆE TROŠKOVE NEGE, NAJVIŠE SE IZDVJA ZA ZDRAVSTVO I DECU

Foto: Shutterstock

Koordinatorka Nacionalnog istraživanja o troškovima domaćinstva Tijana Veljković izjavila je da rezultati pokazuju da čak 95 odsto domaćinstava u Srbiji ima određene troškove nege, dok više od četiri petine porodica svakog meseca izdvaja novac za očuvanje zdravlja članova.

Povodom istraživanja „Troškovi nege: koja domaćinstva u Srbiji plaćaju iz sopstvenih sredstava”, koje je sprovela Kancelarija UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, Veljković je za Tanjug rekla da je cilj bio da se sagleda koliki je finansijski teret nege u domaćinstvima i koliko porodice izdvajaju iz sopstvenog budžeta.

Prema njenim rečima, više od 85 odsto domaćinstava najviše novca troši na zdravstvene usluge, najčešće na mesečnom nivou.

„Tu su i troškovi vezani za decu i njihovo obrazovanje. Troškovi nege i brige o deci su po visini među najvećima”, navela je ona.

NAJUGROŽENIJA DOMAĆINSTVA U RURALNIM SREDINAMA

Veljković je istakla da najveći finansijski teret nose domaćinstva u ruralnim područjima, gde su usluge manje dostupne nego u gradovima.

„Kada govorimo o strukturi, to su uglavnom jednočlana domaćinstva. Ako žive u ruralnim sredinama i ako su stariji, to je najugroženija kategorija. Druga ugrožena grupa su domaćinstva sa osobama koje imaju poteškoće u funkcionisanju”, rekla je ona.

Ona je objasnila da nega obuhvata i plaćeni i neplaćeni rad koji omogućava kvalitet života pojedinaca i domaćinstva, uključujući zdravstvenu i socijalnu zaštitu, brigu o deci i starijima, kao i podršku osobama sa invaliditetom.

POTREBNO UNAPREDITI DOSTUPNOST USLUGA

Veljković je ocenila da Srbija ima razvijen sistem podrške porodicama, ali da je neophodno unapređenje dostupnosti usluga, posebno u ruralnim sredinama.

„Postoje velike poteškoće u dostupnosti socijalnih usluga u ruralnim sredinama, jer su udaljene ili ih uopšte nema”, navela je ona.

Dodala je da bi država i lokalne zajednice trebalo da dodatno unaprede i prilagode usluge potrebama građana na lokalnom nivou, kako bi se teret nege ravnomernije raspodelio između porodice i zajednice.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *