Foto: Shutterstock
Afrička kuga svinja (AKS) i dalje predstavlja ozbiljan izazov za srpsko svinjarstvo. Tokom leta 2026. godine bolest se intenzivnije širila u pojedinim delovima zemlje, a najteža epidemiološka situacija zabeležena je na području Mačvanskog i Sremskog okruga, kao i na teritoriji Beograda.
Prema podacima nadležnih službi, zaključno sa početkom jula virus je potvrđen na stotinama gazdinstava, u više opština i upravnih okruga. Nacionalni krizni centar za suzbijanje afričke kuge svinja zbog širenja bolesti pojačao je koordinaciju između Uprave za veterinu, lokalnih samouprava, Ministarstva odbrane i drugih institucija.
Posebno težak udar pretrpele su pojedine velike farme. Na farmi u Hrtkovcima kod Rume, zbog potvrđene zaraze, doneta je odluka o eutanaziji oko 11.000 svinja, što je jedan od najvećih pojedinačnih gubitaka tokom ovog talasa zaraze.
UKLONJENO NA DESETINE HILJADA GRLA
Prema dostupnim podacima, kroz uginuća i sprovedene mere suzbijanja uklonjeno je više desetina hiljada svinja. Krajem jula bilo je prijavljeno širenje bolesti na više okruga, naselja i opština, uz poseban rizik u područjima gde se prepliću mala porodična gazdinstva i populacije divljih svinja.
DRŽAVA POJAČALA MERE
Ministarstvo poljoprivrede uvelo je strože kontrole i mere biosigurnosti. Posebna pažnja usmerena je na promet svinja, kretanje ljudi i vozila, kao i aktivnosti u lovištima i šumskim područjima, gde postoji mogućnost prenosa virusa preko divljih svinja.
Nadležni apeluju na proizvođače da poštuju mere zaštite: kontrolu ulaska u objekte, dezinfekciju opreme i vozila, prijavljivanje sumnjivih slučajeva i zabranu nelegalnog prometa životinja.
NEMA OPASNOSTI ZA LJUDE
Afrička kuga svinja nije bolest koja se prenosi na čoveka i ne predstavlja direktnu opasnost po zdravlje ljudi. Međutim, za domaće i divlje svinje predstavlja veoma ozbiljnu zaraznu bolest, jer može izazvati velike ekonomske gubitke u proizvodnji mesa.
SITUACIJA SE STABILIZUJE, ALI OPREZ OSTAJЕ
Krajem jula iz Ministarstva poljoprivrede saopšteno je da se broj novih žarišta smanjuje, ali da mere ostaju na snazi i da borba protiv bolesti zahteva kontinuirani nadzor i saradnju svih nadležnih institucija.
Stručnjaci upozoravaju da letnji period, visoke temperature, kretanje ljudi i životinja, kao i nedovoljna primena biosigurnosnih mera, mogu dodatno povećati rizik od širenja bolesti.
