Foto: Shutterstock
Pravoslavni vernici širom Srbije i sveta danas obeležavaju drugi dan Vaskrs, koji se u crkvenom kalendaru naziva i Svetli ponedeljak. Ovaj dan predstavlja nastavak jednog od najvećih hrišćanskih praznika, koji simbolizuje pobedu života nad smrću i svetlosti nad tamom.
Za razliku od samog dana Vaskrsa, koji je posvećen liturgiji i porodičnom okupljanju, drugi dan praznika tradicionalno je namenjen posetama rodbini, prijateljima i kumovima. U mnogim krajevima Srbije običaj je da se tog dana odlazi u goste, razmenjuju vaskršnja jaja i nastavlja praznično slavlje u opuštenijoj atmosferi.
U duhu hrišćanske vere, drugi dan Vaskrsa nosi poruku praštanja, mira i međusobnog uvažavanja. Vernici se i dalje pozdravljaju tradicionalnim pozdravom „Hristos vaskrse“, na koji se odgovara „Vaistinu vaskrse“, čime se potvrđuje radost zbog Hristovog vaskrsenja.
Srpska pravoslavna crkva uči da je cela Vaskršnja nedelja – takozvana Svetla nedelja – vreme duhovne obnove, kada se vernici podsećaju na značaj vere, nade i ljubavi. Tokom ovih dana ne posti se, a bogosluženja imaju posebno svečani karakter.
Etnolozi ističu da su se kroz istoriju u Srbiji razvili brojni običaji vezani za drugi dan Vaskrsa. U nekim krajevima organizuju se narodni skupovi, igre i druženja na otvorenom, dok se u drugim neguje običaj „pobusani ponedeljak“, kada se izlazi na groblja i odaje počast preminulima.
Iako se način proslave menjao kroz vreme, suština ovog prazničnog dana ostaje ista – jačanje porodičnih i društvenih veza, kao i negovanje duhovnih vrednosti koje Vaskrs donosi.
Drugi dan Vaskrsa tako ostaje simbol produžene radosti, zajedništva i nade, podsećajući vernike na značaj vere u svakodnevnom životu.
