Foto: Gulnara Mandrykina / Alamy / Profimedia
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski ponedeljak, drugi dan praznika Silaska Svetog Duha na apostole, poznatog i kao Sveta Trojica ili Duhovi. Ovaj praznik pada 51 dan nakon Vaskrsa i zauzima posebno mesto u crkvenom kalendaru, jer je posvećen Svetom Duhu i smatra se nastavkom jednog od najvažnijih hrišćanskih praznika.
U narodnoj tradiciji Duhovski ponedeljak prati veliki broj običaja i verovanja. Jedan od najrasprostranjenijih jeste unošenje zelenila u domove i hramove. Grančice lipe, hrasta, leske, bukve, kao i trava i cveće, simbolizuju obnovu života, zdravlje i blagostanje, a prema verovanju štite dom i ukućane.
Vernici često pletu venčiće od cveća i trave, koji se nakon praznika čuvaju tokom cele godine kao znak blagoslova. U pojedinim krajevima Srbije sačuvana su i verovanja da venčići donose sreću, zdravlje i napredak porodici.
Duhovski ponedeljak tradicionalno je povezan i sa sećanjem na preminule. Mnogi građani obilaze groblja, pale sveće i prisustvuju molitvama za pokoj duša svojih najbližih. U pojedinim krajevima Srbije i danas se neguju običaji pripremanja žita i deljenja hrane u znak sećanja na preminule članove porodice.
Narodno predanje kaže da se na ovaj dan ne bi trebalo obavljati teški fizički poslovi, posebno radovi u polju, kao ni poslovi sa iglom i koncem. Veruje se da onaj ko radi na Duhovski ponedeljak neće imati mira tokom godine, zbog čega se praznik uglavnom provodi u molitvi, miru i porodičnom okupljanju.
Praznik Silaska Svetog Duha na apostole smatra se rođendanom Crkve. Prema hrišćanskom predanju, nakon što je Sveti Duh sišao na apostole, oni su započeli propovedanje Jevanđelja, čime je otpočela misija širenja hrišćanstva širom sveta.
Duhovi se obeležavaju tri dana i spadaju u praznike označene crvenim slovom u crkvenom kalendaru.
