Foto: Shutterstock
Dok svet prolazi kroz jednu od najvećih ekonomskih transformacija u poslednjim decenijama, Beograd je domaćin Svetskog kongresa ekonomista, na kojem su se okupili vodeći svetski stručnjaci, među kojima su i dobitnici Nobelove nagrade.
Na kongresu se razgovara o novim ekonomskim izazovima, uticaju geopolitike, razvoju veštačke inteligencije i promenama koje donose nove generacije, a o tim temama za emisiju „Redakcija“ govorili su profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Veljko Mijušković, predsednik Color Press grupe Robert Čoban i osnivač Udruženja ugostitelja Srbije Mladen Stojanović.
Kriza poverenja i promena ekonomskih pravila
Profesor Mijušković ocenjuje da se svet nalazi u periodu preispitivanja dugogodišnjih ekonomskih doktrina.
On ističe da je kriza poverenja jedan od ključnih izazova savremene ekonomije, kao i da se teorijska znanja sada moraju direktno primenjivati u praksi.
Prema njegovim rečima, svet se udaljava od ideje potpune globalizacije, dok velike ekonomije teže samoodrživosti. U takvim uslovima, kako kaže, male ekonomije poput Srbije moraju da budu fleksibilne i otvorene za saradnju sa različitim partnerima.
Politika snažnije utiče na ekonomiju nego ranije
Robert Čoban navodi da političke odluke danas imaju veći i brži uticaj na ekonomiju nego ranije, posebno u uslovima globalnih kriza i sukoba.
On upozorava da ratovi, energetske krize i poremećaji u lancima snabdevanja, poput onih na Bliskom istoku, imaju direktne posledice na globalna tržišta.
Čoban posebno ističe i problem poverenja u eri veštačke inteligencije, gde deepfake sadržaji i brze digitalne promene otežavaju razlikovanje stvarnog i lažnog.
Generacija Z i nova pravila tržišta rada
Govoreći o mladima, Mijušković ističe da nove generacije imaju veća očekivanja, ali i manje strpljenja.
Mladi žele brži profesionalni napredak, više informacija i veću fleksibilnost, ali se istovremeno teže vezuju za kompanije nego ranije generacije.
Ipak, kako navodi, tehnologija ubrzava promene i nameće potrebu stalnog učenja i prilagođavanja.
Veštačka inteligencija menja tržište rada
Čoban smatra da će veštačka inteligencija značajno promeniti tržište rada, ali ne i potpuno zameniti čoveka.
Kako kaže, mnogi poslovi već su automatizovani, ali ljudska kreativnost i sposobnost brzog reagovanja i dalje ostaju ključni.
Posebno ističe da je stalno usavršavanje postalo neophodno, jer znanja brzo zastarevaju.
Ugostiteljstvo i turizam: čovek ostaje ključan
Mladen Stojanović ocenjuje da će AI sve više biti prisutan u turizmu i ugostiteljstvu, ali da ljudski kontakt ostaje nezamenjiv.
Iako postoje hoteli sa robotizovanom uslugom, on smatra da gostoljubivost i „domaćinski pristup“ i dalje predstavljaju osnovu ovog sektora.
Fleksibilnost kao ključ budućnosti
Sagovornici su saglasni da budućnost pripada onima koji se brzo prilagođavaju promenama.
Fleksibilnost, stalno učenje i spremnost na promenu profesije ili veština postaju, kako ističu, najvažnije ekonomske osobine savremenog radnika.
